Vlasti u Tadžikistanu razmatraju novi zakon kojim bi se zabranila upotreba ruskog jezika u vladinim uredima ove bivše sovjetske republike. Tadžikistanski predsjednik Emomali Rakhmon poziva zakonodavce da ubrzaju usvajanje ove mjere, koju neki ruski građani smatraju neprijateljskim činom. U ovaj problem uključena su neka kulturološka, politička i ekonomska pitanja.
Predsjednik Tadžikistana Emomali Rakhmon u televizijskom je govoru nedavno izjavio da se veličina naroda može odrediti, kao prvo, mjerom u kojoj njegovi službeni predstavnici štite i poštuju svoj nacionalni jezik. Pripadnik tadžikistanske Udruge slobodnih medija Abdufatah Vokhidov slaže se s ovom izjavom predsjednika Rakhmona. On kaže da se uporaba tadžik jezika za vrijeme sovjetske vladavine svela na individualna kućanstva te da su tako mnogi Tadžikistanci zanemarili svoj materinji jezik:
"Ljudi moje generacije rođeni su za vrijeme Sovjetske republike i bili su obrazovani u duhu ruskog jezika. Neki ljudi koji ne govore tadžik taj jezik ni ne poštuju. Oni misle da je jedini jezik na svijetu ruski i ne mogu zamisliti život bez njega."
U Moskvi, zakonodavac Vladimir Zhirinovsky kaže da bi prihvaćanje zakona o javnoj uporabi tadžik jezika predstavljalo neprijateljski čin prema Rusiji. On je ovoj srednjoazijskoj državi prijetio osvetničkim mjerama, koje uključuju uskraćivanje viza neuposlenim Tadžikistancima koji žele tražiti posao u Rusiji.
Novinska agencija Interfax navodi da je član ruskog parlamentarnog odbora za poslove Zajednice neovisnih država, Alexei Ostrovsky, rekao da bi nezadovoljstvo neuposlenih Tadžikistanaca zbog toga moglo dovesti do uličnih prosvjeda.
Predsjedatelj Udruženja tadžikistanskih useljenika u Moskvi, Karomat Sharipov, kaže da novčane doznake koje svojim obiteljima šalju tadžikistanski radnici migranti u Rusiji pomažu održavati društvenu i ekonomsku stabilnost Tadžikistana u područjima gdje vlada visoka nezaposlenost:
"Preko 120 tisuća tadžikistanskih građana u Rusiji ima djecu iz miješanih brakova, više od 800 tisuća ih je dobilo rusko državljanstvo, i oni će se u svoju matičnu zemlju vratiti govoreći oba jezika, tadžik i ruski. Direktorica za jezična testiranja na Sveučilištu Prijateljstvo naroda u Rusiji, Svetlana Melnikova, rekla je za Glas Amerike da se slaže s predsjednikom Rakhmonom o potrebi da se zaštite svi nacionalni jezici. No, dodaje da su mnogi od njih pod utjecajem globalizacije, osobito na područu biznisa i znanosti."
"Tehnička terminologija koja se rabi u Zajednici neovisnih država postoji na ruskom i engleskom, stoga će tadžik govornici morati odabrati jednog od njih. Ona pretpostavlja da će Tadžikistanu trebati više od deset godina da razvije vlastiti vokabular za primjenu u znanosti."
Abdulfatah Vakhidov kaže da je tijekom 20.-og stoljeća tadžik – koji je sličan perzijskom – bio pod utjecajem ruskog te da ne ispunjava potrebe njegovih govornika. No u isto vrijeme, kaže on, nitko ne tvrdi da tadžik ne može posuditi strane tehničke termine. Jer, dodaje, kao i svaki jezik, i tadžik se neprestano razvija, i uz nove tehnologije govornici neminovno poprimaju strane riječi – iz engleskog, ruskog, perzijskog, arapskog i drugih jezika. Trenutno se ruski u Tadžikistanu koristi u znanosti, industriji i vladi. Ukoliko se ovaj zakon o jeziku usvoji, u mnogim javnim područjima korisit će se isključivo tadžik: u sudstvu, vojsci, policiji i ostalim vladinim uredima.
Iako Svetlana Melnikova sumnja u praktičnost te mjere, ona kaže da se njome ne bi oštetila ničija zakonska prava:
"Ne bih išla toliko daleko da spominjem kako bi se kršila prava ruskih govornika samo zato što vlada odbija rabiti drugi jezik. Napokon, Rusija ne traži od Amerikanaca da govore ruski samo zato što u Sjedinjenim Državama postoji ruska dijaspora."
Etnički Tadžikistanci čine 80 posto populacije u zemlji. 15 posto su Uzbekistanci, jedan posto Rusi, a ostali dolaze iz raznih drugih etničkih skupina. Karomat Sharipov kaže da bi ruski trebao ostati jezik međunarodne komunikacije među zemljama bivšeg Sovjetskog saveza.
Abdulfatah Vakhidov tvrdi da bi se jezicima tih zemalja trebalo dozvoliti da ih stvaraju oni koji ih govore i da se razvijaju bez uplitanja nekoga izvana. Još se ne zna kada će zakonodavci uzeti zakon o tadžik jeziku na razmatranje.