Naftne kompanije čijim se dionicama trguje na burzama objavljuju svoje poslovne rezultate ovaj i sljedeći tjedan. U odnosu na prošlu godinu kad su cijene nafte bile rekordno visoke, zarada naftnih kompanija je u padu. No, cijene energenata najvjerojatnije će se ponovno povećati i naftne kompanije će imati problema s povećanom potražnjom.
Prije godinu dana cijena nafte iznosila je 147 dolara za barel, a prosjek za drugo tromjesječje ove godine iznosio je nešto više od 59 dolara. Neke naftne tvrtke već su javile o padu zarade. Kompanija ConocoPhilips sa sjedištem u Houstonu izvijestila je o padu čiste zarade od 76 posto, ali je udar ublažen rezanjem troškova i jačanjem proizvodnje. Britanski naftni div, British Petroleum, u utorak je priopćio da mu je zarada pala za 53 posto u odnosu na lani.
Većina ljudi koji nisu dioničari ovih kompanija nisu zabrinuti ovakvim podacima. No, šire posljedice mogle bi se osjetiti slijedeće godine kako se stanje svjetske ekonomije bude poboljšavalo, a s njim i potražanja za energentima. Brian Ulhmer analitičar je tvrtke Pritchard Capital Partners iz Houstona.
"Negdje krajem 2010. i početkom 2011. godine moglo bi doći do znatnog povećanja cijena energenata. Razlog je taj što su krediti i gotovina bili ograničeni za manje proizvođače, došlo je do značajnog usporavanja eksploatacije nafte, odgađanja radova na novim kapacitetima te znatnog pada u Meksiku. Zbog svega toga moglo bi doći do velikih smanjenja u opskrbi tržišta," kaže Brian Ulhmer.
U Washingtonu je nadležna vladina agencija u utorak počela s nizom svjedočenja na temelju kojih će se odlučiti treba li ograničiti trgovinu ugovorima kroz koje investitori mogu kupiti ili prodati naftu po cijeni dogovorenoj mjesecima unaprijed. Naime, neki zakonodavci vjeruju da su špekulacije investitora glavni razlog za prošlogodišnji rast cijena nafte.
Brian Ulhmer vjeruje da su takva ulaganja legitiman način da se naftne kompanije zaštite od tržišnih nestabilnosti. Kako kaže, nema dokaza da je bilo tko uskladištio naftu kako bi doveo do rasta njene cijene te da bi - da je i bilo takvih – oni prodali naftu po cijeni nižoj od rekordne. Ulhmer tvrdi da će do rasta cijene nafte ponovno doći iz istog razloga kao i lani - potražnje iz Kine, drugih zemalja u razvoju i Sjedinjenih Država. Ako dođe do velikog skoka cijene, možda će političari ponovno pozvati na uvođenje poreza na profite naftnih kompanija, no Ulhmer kaže da bi to bila loša ideja:
"Oporezivanje pretjeranih profita neće vas ohrabriti da više proizvodite tako da će na kraju doći do dodatnog rasta cijena."
Kako vjeruje Ulhmer, takav porez samo bi naškodio privatnim američkim kompanijama, a ne i nacionalnim tvrtkama diljem svijeta koje kontroliraju većinu naftnih rezervi.