Demokrati u Zastupničkom domu predložili su plan reforme zdravstvenog osiguranja koji bi povećao broj osiguranih Amerikanaca, smanjio cijenu medicinskih usluga, poboljšao njihovu kvalitetu te osigurao pravedniji tretman građana od strane firmi koje pružaju usluge zdravstvenog osiguranja. Novac koji bi pokrio troškove ovog ambicioznog plana namakao bi se iz povećanih poreza koji bi pogodili najbogatije Amerikance – piše New York Times.
Republikanci prigovaraju da će porezi biti povećani milijunima obitelji, ne samo najbogatijima već i srednjoj klasi. Demokrati odgovaraju da će samo nešto više od jedan posto domaćinstava morati platiti veći porez.
Prijepor leži u odgovoru na pitanje – tko je u Americi bogat?
Obitelji koja imaju godišnju bruto zaradu od 350 tisuća dolara ili više platit će porez koji će biti veći za jedan do 5.5 posto – ovisno koliko točno zarađuju. Isto se odnosi na pojedince koji nemaju obitelji, a zarađuju više od 280 tisuća dolara godišnje.
Primjerice, 2011. godine, obitelji koja zarađuje pola milijuna dolara godišnje porez će se povećati za 1500 dolara, kako bi se zdravstveno osigurali svi građani. Obitelji koja godišnje zarađuje milijun dolara porez bi se povećao za devet tisuća dolara.
Ovi bi se porezi dodatno povećali 2013. ako vlada ne ostvari planirane uštede u državnim zdravstvenim programima koji već sada pokrivaju sve starije osobe, te izrazito siromašne – piše New York Times.
******
Dnevnik Washington Post piše o rezultatima godišnjeg istraživanja američkog ministarstva obrazovanja koje je ukazalo da i dalje postoje znatne razlike u akademskom uspjehu učenika iz različitih rasnih skupina.
Bez obzira na velike napore obrazovnih vlasti da poboljšaju akademsku spremnost učenika afričkog podrijetla, oni svake godine zaostaju za svojim kolegama bijelcima.
Dobre vijesti iz ovog izvješća odnose se na napredak koji su u prošloj godini postigli učenici iz manjinskih skupina, no napredak su zabilježila i bijela djeca tako da je razlika akademskoj spremnosti i dalje izrazita.
Između 1992. i 2007. razlika se nešto smanjila tako da na ljestvici od 500 bodova učenici crnci – u prosjeku – zaostaju za bijelcima za oko 28 bodova.
Riječ je o jednom od najvećih problema američkog javnog školstva – piše washingtonski list.
Mnogo je uzroka za ove razlike no jedan dominira - više crne djece živi u siromaštvu u odnosu na druge rasne i etničke grupe. S tim je povezan čitav spektar problema – od razmjerno lošijih škola, s lošijim učiteljima, koje crna djeca često pohađaju, pa do obiteljskih problema vezanih uz gledanje televizije umjesto čitanja, činjenice da im roditelji nisu angažirani u njihovom školovanju pa do čestog seljenja i mijenjanja škole – piše Washington Post.