Premda predsjednik Obama tek treba iznijeti detalje o svojoj politici prema Rusiji, iz Kremlja se čuje da se od američke administracije primaju pozitivni signali o izgledima za obnovu dobrih odnosa između Moskve i Washingtona. Međutim, ruske građanske aktiviste brine mogućnost da bi gospodin Obama mogao voditi pragmatičnu politiku koja bi koristila bilateralnim interesima, ali ne i načelima demokracije u njihovoj zemlji. Naš dopisnik iz Moskve podrobinije se osvrće na neka od pitanja povezana s dolazećim posjetom američkog predsjednika Rusiji.
U svibnju, predsjednik Obama je ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu rekao da Sjedinjene Države i Rusija imaju odličnu priliku da obnove bilateralne veze na mnogim pitanjima.
Barack Obama: Tu su nuklearno oružje i nuklearna proliferacija, situacija u Afganistanu i Pakistanu, način pristupa Iranu, pristup problemu Srednjeg Istoka, komercijalne veze između dviju zemalja, te, način na koji odgovaramo na financijsku krizu koja je teško opteretila ekonomije svih zemalja u svijetu.
Ruski ministar vanjskih poslova odgovorio je pozitivno.
Sergej Lavrov: Mislim da surađujemo na vrlo pragmatičan, poslovan način, na temelju zajedničkih interesa kad god se naše pozicije podudaraju, a s poštovanjem jednog za drugog kad god se ne slažemo, pokušavajući približiti naša različita stajališta za dobrobit naših zemalja i međunarodne stabilnosti.
Jedan od glavnih zajedničkih interesa je smanjenje nuklearnih arsenala. Američki i ruski predsjednik primit će izvješće o napretku po pitanju novog sporazuma koji bi zamijenio Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja, poznat kao START. Napredak na novom START-u mogao bi dovesti do bliskije suradnje i na drugim pitanjima, kaže Viktor Kremenyuk, iz Američko-kanadskog instituta u Moskvi. On vjeruje da gospodin Obama ispravno postupa kada ofenzivna strateška oružja i novi sporazum START postavlja za svoje prioritete. Ovaj analitičar kaže da, ukoliko to pitanje bude razriješeno, ono može otvoriti mogućnosti rada na drugim pitanjima - problemima poput sprečavanja Irana da napravi nuklearno oružje, što je za Sjedinjene Države najvažnije vanjskopolitičko pitanje.
Tu je i predloženi proturaketni obrambeni sustav, kojemu se Moskva žestoko protivila kada je administracija predsjednika Busha predložila njegovo postavljanje u Središnjoj Europi.
Policija u Rusiji često koristi silu kako bi razbila oporbene prosvjede, stavljajući pod znak pitanja način na koji se Kremlj nosi s građanskim neslaganjem i ljudskim pravima. Ruski građanski aktivisti kažu da bi to pitanje trebalo biti na vrhu dnevnog reda za predsjednika Obamu, ali se plaše da neće biti. U ožujku, ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev sastao se u Kremlju s bivšim američkim senatorima Chuckom Hagelom i Garyjem Hartom, članovima dvostranačkog Odbora za američku politiku prema Rusiji. Premda Odbor poziva gospodina Obamu da otvori pitanje ljudskih prava, on isto tako preporučuje da se poštuju ruski suverenitet, povijest i tradicije.
Igor Klyamkin, iz Zaklade Liberalna misija, u Moskvi, izjavio je Glasu Amerike da Odbor možda ponavlja retoriku dužnosnika Kremlja, bez da uzima u obzir skriveno značenje tih riječi. On kaže da aktivisti smatraju da su demokracija i vladavina zakona Rusiji još uvijek strani, da su ruske vrijednosti i tradicija autokracija i autoritarna vladavina. Ovaj aktivist kaže da korištenjem istih riječi kao i Kremlj Amerikanci ukazuju da su sporazumni s takvom vrstom Rusije.
Viktor Kremenyuk se slaže da se njegova zemlja mora demokratizirati ako želi modernizirati svoju ekonomiju. No, on kaže da bi pritisak izvana mogao biti kontraproduktivan. Po njemu, ideja demokratizacije nije doživjela veći odaziv u Rusiji, nije se probila do običnih ljudi niti do onih na vlasti. "Traženje postupanja po određenim pravilima, pod takvim uvjetima, izgledalo bi kao temeljno miješanje u unutrašnje stvari Rusije" - Kaže Viktor Kremenyuk.
U izvješću Odbora za američku politiku prema Rusiji kaže se da su rat Moskve s Gruzijom, i njezin pritisak na Ukrajinu vrlo zabrinjavajući, ali se upozorava da regiju ne bi trebalo učiniti političkom bojišnicom, s mogućim opasnim neželjenim posljedicama. Igor Klyamkin kaže da je autoritarnoj Rusiji u interesu nestabilnost u Ukrajini kako bi se pokazalo da demokracija ne funkcionira. Tijekom predsjedničke predizborne kampanje, tadašnji kandidat Barack Obama rekao je da Sjedinjene Države ne bi trebale oklijevati s pritiskom za više demokracije i veću transparentnost u Rusiji. Koliko će sam, kao predsjednik, vršiti takav pritisak vidjet će se kada bude posjetio tu zemlju, slijedeći mjesec.