Linkovi

Dan porezne slobode u Hrvatskoj - svake godine sve kasnije


Institut Adriatic iz Rijeke, nezavisni think-tank koji promiče slobodnotržišnu ekonomiju, izračunao je na temelju procjene svih poreza, doprinosa i proračunskog manjka u bruto društvenom proizvodu Hrvatske da građani rade isključivo za državu sve do 18. lipnja, a tek nakon toga – znači od sutra - počinju raditi za sebe.

U usporedbi s drugim zemljama u Europi, hrvatski građani za državu rade znatno duže. Nataša Srdoč iz Instituta Adriatic kaže da je životni standard Hrvata nizak upravo zbog rastrošne države.

Nataša Srdoč: Visok porez na dodanu vrijednost koji opterećuje građane… Visoki porez na dobit i visok porez na dohodak… Kada promatramo regiju, recimo poreza na dobit od 20 posto – to je najviša stopa u jugoistočnoj Europi. Porez na dohodak koji je 45 posto, to je gotovo najviša stopa u cijeloj Istočnoj Europi.

Uz to, prevelike su državne subvencije za tvrtke koje posluju s gubicima. Nataša Srdoč navodi podatke Međunarodnog monetarnog fonda.

Nataša Srdoč: Hrvatski fond za privatizaciju još uvijek ima 850 kompanija, a čak je 87 njih u većinskom vlasništvu države.

Naša sugovornica smatra da je posebno štetan previsok porez na dodanu vrijednost, koji je u Europi viši jedinu u Danskoj i Švedskoj – gdje je 25 posto, a u Hrvatskoj je 22 posto.

Nataša Srdoč: Posebno u ovoj godini ekonomske krize, vlade brojnih zemalja nastoje ublažiti negativne posljedice krize, smanjene ekonomske aktivnosti, tako što smanjuju porez na dodanu vrijednost. Recimo, Britanija je snizila svoj porez na dodanu vrijednost sa 17.5 na 15 posto. Finska je smanjila porez na dodanu vrijednost za hranu sa 17 na 12 posto. U isto vrijeme, hrvatska vlada nije napravila apsolutno ništa kako bi smanjila porezni teret svojim građanima.

XS
SM
MD
LG