Ove godine, američki Nacionalni arhiv obilježava 75. obljetnicu od osnivanja; osnovan je zakonskim aktom koji je potpisao tadašnji predsjednik Franklin D. Roosevelt 19. lipnja 1934. Tim je povodom ovu ustanovu u kojoj se čuvaju najdragocjeniji dokumenti Sjedinjenih Država posjetila Susan Logue.
Svaki dan, okrugla dvorana Nacionalnog arhiva puna je posjetitelja koji su došli pogledati dokumente na kojima se temelji američka država i vlast: Deklaraciju neovisnosti, Ustav i Povelju prava. No, u ovoj se zgradi, uz te takozvane Povelje slobode, čuva još mnogo drugih stvari. Arhivist Michael Kurtz kaže da je od 1934. Arhiv odgovoran za sve službene vladine povijesne zapise: "Povjesničari, javni djelatnici i drugi shvatili su da se gubi povijest zemlje. Zapise su čuvale vladine agencije koje su ih stvarale. Dakle, požari, poplave i druge nesreće odnosile su sa sobom dokumentirano nasljeđe nacije."
Naravno, ne čuva se svaki vladin dokument. Samo jedan do tri posto njih se smatra dovoljno vrijednima da budu trajno arhivirani. No, kako objašnjava Kurtz, i tako se dođe do više od devet milijardi dokumenata: "Naši su dokumenti u svim mogućim formatima: imamo filmske trake, video snimke, zemljovide, ogromne količine papirnatih dokumenata. Sad su tu i digitalni zapisi – wikiji, blogovi, digitalna elektronička pošta … svi oni obuhvaćaju poslovanje vlade. Velik je izazov identificirati i procijeniti koji su oni koje je vrijedno pohraniti. Čuvanje digitalnih zapisa potpuno je drugačije od papirnatih. Sefovi s kontroliranom temperaturom i vlagom osiguravaju papirima trajanje od više stotina godina. Digitalni mediji su puno krhkiji i osjetljiviji."
S druge strane, kaže Kurtz, digitalni su mediji Nacionalnom arhivu pružili potpuno nove mogućnosti. Pristup bogatom fondu Arhiva sada je otvoren ljudima koji možda nikad ne uspjeli doći u njegovu samu zgradu u Washingtonu, korisnicima sa svih strana svijeta.
Svoju 75. godišnjicu Nacionalni arhiv slavi predavanjima i panel raspravama, prikazivanjem filmova, kao i izložbom koja iznosi na svjetlo dana neke od neobičnijih primjeraka fonda. Kustosica Jennifer Johnson kaže da je izložba – posve prikladno! – naslovljena „Big!" … 'Veliko' i to s uskličnikom: "Ideja je bila da pokažemo neke od jedinstvenih predmeta koji uobičajeno – zbog svoje veličine – nisu izloženi. Poput, recimo, ratnog zemljovida Gettysburga, u Pennsylvaniji, iz vremena američkog Građanskog rata, koji je širok i dug četiri metra. Ili, kupaonska kada – veličine omanjeg bazena - napravljena za predsjednika Williama Tufta, s gotovo 150 kilograma najdebljeg američkog predsjednika."
Tu su i tenisica Shaquillea O'Neala, koju je on poklonio predsjedniku Bushu, kao i izljev otisaka stopa dinosaura, poklon predsjedniku Richardu Nixonu od dvojice dječaka iz New Jeseya koji su otkrili fosilne stope. Dječaci su pisali predsjedniku s molbom da zaštiti to područje kako bi moglo biti istraživano, i on je to i učinio. Kako kaže Johnson, danas je jedan od tih dječaka vodeći paleontolog u Americi.
Izložba
„Big! pokazuje i konvencionalnije izloške koji dokumentiraju velike događaje i
velike ideje iz američke povijesti, poput slijetanja na Mjesec, te Dana D,
odnosno invazije Normandije u Drugom svjetskom ratu. No, zvijezde čitave zbirke
i dalje ostaju Povelje slobode.