Ljudi koji pate od nesanice svake večeri pri odlasku na počinak moraju
odlučiti hoće li uzeti tabletu za spavanje ili se satima mučiti da zaspe. Kronična
nesanica, kažu liječnici, može negativno utjecati na naše fizičko i mentalno
zdravlje te prouzročiti pretjeranu gojaznost, srčane bolesti i tešku depresiju.
Jedna nova studija pokazuje na koji način si takvi pacijenti mogu osigurati
bolji san.
Sylvia Bourque ima problema sa spavanjem više od deset godina. Ona kaže da joj je spremanje na počinak uvijek bilo ispunjeno uznemirenošću. "To me je izluđivalo, jer svaki put bih pomislila ‘evo opet noći, kad ću zuriti u strop sljedećih tri ili četiri sata.’"
Doktor Charles Morin, sa Sveučilišta Laval u Quebecu u Kanadi, kaže da postoji više tipova nesanice: "Nekim je ljudima teško zaspati. Drugi imaju problema zadržati san, a neki se pak probude ujutro, žaleći se da se ne osjećaju odmorenima."
Doktor Morin kaže da je vrlo teško pronaći lijek protiv nesanice s dugoročnim djelovanjem. Mnogi pacijenti postanu ovisni o tim lijekovima, koji s vremenom gube na učinkovitosti. Zbog toga je doktor Morin proveo istraživanje sa 160 odraslih osoba koje pate od kronične nesanice. Prvih šest tjedana, oni su podvrgnuti vrsti psihoterapije – kognitivno-bihevioralnoj terapiji, koja im je pomogla da se opuste.
Istovremeno s tom terapijom uzimali su Zolpidem, popularan lijek protiv nesanice, koji se u mnogim dijelovima svijeta prodaje pod tržišnim nazivom Ambien. Doktor Charles Morin pojašnjava: "Pri liječenju nesanice ovim kombiniranim liječenjem – kognitivno-bihevioralnom terapijom i lijekom, postoji iskušenje da se ono primjenjuje dugoročno. Međutim, iznenađujući rezultat ove studije bio je zaključak da je, nakon nekoliko tjedana, najbolje prestati s lijekovima i nastaviti samo s terapijom."
Tijekom studije, pacijenti su se morali držati rutine u kojoj im je san bio ograničenog trajanja. Svakog su dana ustajali u isto vrijeme, morali su voditi dnevnik i povremeno posjećivati laboratorij gdje su vodili razgovore s terapeutom. Takvi su im posjeti bili produženi za šest mjeseci. Prestanak uzimanja lijekova, kaže on, nametnut je s razlogom jer, dodaje, ako se nastavi s lijekovima, pacijenti će se opustiti i manje truditi da promijene svoje navike koje se odnose na spavanje.
Kognitivno-bihevioralna
terapija još je uvijek djelotvorna za Sylviju Bourque kad se probudi usred noći
– bez obzira na to, kaže, ujutro se probudi odmorena, jer je – promijenivši tom
terapijom svoje mišljenje i stav o o nesanici, promijenila i svoje osjećaje i
ponašanje.
Rezultati ove studije objavljeni su u Časopisu Američke liječničke udruge.