Ujedinjeni narodi nedavno su izabrali novi saziv UN-ova Vijeća za ljudska prava. Ovo tijelo osnovano je prije tri godine u s sklopu temeljite reforme za koju se zalagao tadašnji glavni tajnik svjetske organizacije Kofi Annan. U rezoluciji o osnivanju Vijeća stoji da će novo tijelo biti odgovorno za promicanje univerzalnog poštivanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve. Pored toga, Vijeće, koje čini 47 zemalja, odgovarat će na kršenja ljudskih prava diljem svijeta.
Anne Bayevsky, stručnjakinja za Ujedinjene narode pri Institutu Hudson, kaže da je Vijeće zamijenilo Povjerenstvo za ljudska prava, koje su činile 53 zemlje: "Povjerenstvo su činile brojne zemlje koje su bile kršitelji ljudskih prava. U ne tako davnoj prošlosti Libija je bila predsjedatelj tog tijela. Ono je jednostavno bilo diskreditirano zbog lošeg nošenja s katastrofama na polju kršenja ljudskih prava."
Brojni analitičari kažu da je ono što je počelo kao istinski napor za stvaranje novog vijeća rezultiralo tijelom koje je slično onom prijašnjem. Pokušaji za reformu izbornog procesa i uspostave striktnih kriterija za članstvo na kraju su brojne članice razvodnile. John Bolton, bivši američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, o tome kaže: "Dat ću vam jedan primjer. Jedna od posljednjih stvari od kojih su Europljani odustali bila je odredba u kojoj je stajalo da niti jedna zemlja koja je pod sankcijama Vijeća sigurnosti zbog kršenja ljudskih prava ili podržava terorizam, ne može biti članica UN-ova Vijeća za ljudska prava. Vjerovali smo da je to vrlo jednostavna, izravna odredba. No dosta zemalja tome se protivilo, a Europljani na tome na kraju nisu inzistirali. Za mene je to bio konačni znak da novo tijelo, u najboljem slučaju, neće biti drugačije od prethodnog."
Sjedinjene Države su zajedno s još tri zemlje glasovale protiv osnivanja Vijeća. Washington je također odlučio da se neće protiviti izboru u novo tijelo. Analitičari primjećuju da je većina članica Vijeća, 25 od 47 zemalja, prema rejtingu organizacije Freedom House svrstana u kategoriju "neslobodne" i "djelomično slobodne".
Stručnjaci kažu da su u Vijeću zemlje koje se proziva za kršenje ljudskih prava poput Rusije, Kine, Saudijske Arabije, Kube i Kirgistana. Nancy Soderberg je bila američka predstavnica pri Ujedinjenim narodima u doba administracije predsjednika Billa Clintona. Ona primjećuje da neki od najgorih kršitelja ljudskih prava, poput Irana, više nisu u Vijeću. No Anne Bayevsky kaže da su dosadašnji rezultati Vijeća za ljudska prava otužni: "U protekle tri godine Vijeće je ukinilo istrage kršenja ljudskih prava koje su se dogodile nakon utemeljenja tog tijela poput istraga Irana, Bjelorusije, Kube, Kirgistana, Uzbekistana, Turkmenistana i slično. To je učinjeno jer kršitelji ljudskih prava zadržali vlast i to su htjeli."
Brojni stručnjaci tvrde da je Vijeću za ljudska prava, nakon svega tri godine postojanja, već potrebna ozbiljna reforma. Američka veleposlanica pri svjetskog organizaciji Susan Rice nedavno je izjavila da Washington očekuje ojačavanje i reformu Vijeća za ljudska prava. No unatoč takvom stavu stručnjaci se pitaju hoće li Washington biti u mogućnosti progurati značajne reforme s obzirom na trenutni sastav tog tijela.