Imigranti i strani radnici širom svijeta šalju u svoje matične zemlje zarađeni novac, čime uzdržavaju svoje obitelji. Za mnoge je zemlje ovaj novac važan izvor prihoda.No, nedavna istraživanja pokazuju da je deviznih doznaka ove vrste sve manje – zbog globalne recesije – te da to stvaraprobleme mnogim siromašnim zemljama.
Daisy Benitez došla je u Sjedinjene Države iz Salvadora prije deset godina. Sada je udata, ima dvoje djece, i čisti kuće u predgrađima Washingtona. Iako ne zarađuje mnogo, svaki mjesec šalje novac svojim roditeljima u Salvador:
"Prije sam im slala 200 dolara mjesečno, ali sada šaljem oko 150, 125. Zbog slabe ekonomije ne mogu im slati više."
Daisy Benitez kaže da joj se roditelji bave obrađivanjem zemlje. Ako je suša, prihodi im dramatično padaju. Njena prijateljica Elsa Maria Gonzalez u Sjedinjenim Državama živi ilegalno. Djeci je u Salvador do sada slala oko 250 dolara mjesečno. Danas jedva pošalje i polovicu tog iznosa.
"Nema posla. Nama koji nemamo radnu dozvolu, jako je teško pronaći posao".
Svjetska banka tvrdi da ilegalni useljenici pošalju oko polovice deviznih doznaka koje iz Sjedinjenih Države stižu u Meksiko. Očekuje se da će takve novčane doznake zemljama u razvoju ove godine opasti oko 5 do 8 posto. Novčane doznake važan su izvor prihoda za mnoge ljude u zemljama u razvoju, i njihov ‘nestanak’ mogao bi dovesti do problema širokih razmjera. Dilip Ratha, ekonomist uposlen u Svjetskoj banci, kaže:
"Slanje deviznih doznaka raslo je za oko 15 do 20, pa čak i do 30 posto - svake godine u posljednjih pet godina. Na žalost, zbog ekonomske krize, očekujemo pad od oko 5 posto, možda i do 8 posto u najgorem slučaju."
Prošle godine, imigranti su iz država zapadnog svijeta poslali u zemlje u razvoju više od 300 milijardi dolara. U stvarnosti, taj je iznos znatno veći, budući da se novac često ne šalje putem banaka već raznim neformalnim sredstvima – kaže Dilip Ratha:
"Najviše takvog novca dobija Indija, za koju se procjenjuje da je prošle godine primila oko 45 milijardi. 26 milijardi je poslano u Meksiko, koji je treći na popisu najvećih primatelja. Na drugom je mjestu Kina."
Predviđa se da će ukupan broj deviznih doznaka iz Sjedinjenih Država u Južnu Ameriku ove godine biti manji za sedam posto - zbog rasta neuposlenosti i gubitka zarade među migrantima. Manuel Orozco iz Instituta za međuamerički dijalog kaže:
"Oko milijun domaćinstava ove godine više neće primiti novce iz Amerike. Oko 4 milijuna domaćinstava primit će deset posto manje novca nego prije."
To je za Meksiko gubitak od 4 milijarde i 500 milijuna dolara – što je za tamošnju ekonomiju vrlo težak udarac.