Linkovi

Bolji ton u odnosima sa svijetom - američka vanjska politika u prvih stotinu Obaminih dana


Stručnjaci kažu da je predsjednik Barack Obama u prvih stotinu dana svog predsjednikovanja uspio u poboljšati ton američke vanjske politike, premda stvarni rezultati tek trebaju uslijediti.

Najsmioniji vanjskopolitički potez Baracka Obame dogodio se šest tjedana prije njegove inauguracije kad je imenovao Hillary Clinton za državnu tajnicu. Njegova bivša suparnica u nadmetanju za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke tijekom kampanje rekla je tom prilikom i ovo: "Naši građani neće se morati pitati razumijem li vanjskopolitička pitanja niti treba li mi vanjskopolitički priručnik za nošenje s nekom krizom."

Kada je predsjednik Obama prije godinu dana osigurao nominaciju Demokratske stranke, oboje nekadašnjih kandidata ostavilo je razilaženja po strani te su se zajedno pojavili na izbornom skupu u mjestu prigodna naziva, Unity, u saveznoj državi New Hampshire. Hillary Clinton je na tom skupu rekla kako nema dvojbi u sposobnost Baracka Obame da odgovarajuće reagira u slučaju krize: "Znam da će on biti vrhovni zapovjednik koji se neće libiti uporabiti silu kad to bude potrebno niti će odustati od korištenja diplomacije kad god to bude moguće."

Gospođa Clinton je zimus u kratkom roku dobila potvrdu Senata i pri tom svojim dotadašanjim kolegama poručila da će nova vlada koristiti pomirljiviji pristup u vanjskoj politici. "Moramo koristiti ono što se naziva pametnom silom, a koja se sastoji od širokog raspona sredstava koja su nam na raspolaganju – diplomatskih, ekonomskih, političkih, vojnih, pravnih i kulturnih" - rekla je nova državna tajnica.

Za razliku od svog prethodnika Georgea Busha, Barack Obama je imenovao posebne izaslanike za krizna žarišta. Za Afganistan i Pakistan bivšeg pregovarača za Balkan, Richarda Holbrookea, a za izraelsko-arapski sukob, bivšeg senator Georgea Mitchella. Mitchell je na senatskom svjedočenju u okviru postupka potvrde izjavio i ovo: "Ne potcjenjujem težinu mog zadatka. Situacija na Srednjem istoku je eksplozivna, kompeksna i opasna."

Po pitanju Sjeverne Koreje i njenog nuklearnog programa predsjednik je imenovao diplomatskog veteran Stephena Boswortha. Predsjednik Obama navukao je na sebe kritike republikanaca jer je ponudio uspostavu dijaloga s Iranom i Kubom te zbog prijateljskog rukovanja s venecuelanskim predsjednikom Hugom Chavezom tijekom Summita dviju Amerika.

Republikanski kongresnik Connie Mack izjavio je na jednoj raspravi u Kongresu kako nova politika predsjednika Obame neće promijeniti niti Kubu niti Huga Chaveza: "Mogao bi se ponoviti isti scenarij kao i u doba kubanske krize, samo sada imamo Iran koji koristi Venecuelu kao ulaznu točku u našu hemisferu."

No Daniel Hamilton sa Sveučilišta Johns Hopkins pozdravio je poteze predsjednika Obame kao napor da se Sjedinjene Države repozicioniraju kao pouzdani globalni partner: "Partner koji se otvara prema protivnicima čak i kad se s njima ne slažete. Dakle, barem ste u mogućnosti razgovarati o neslaganju. To je poruka prvih stotinu dana predsjednika Obame."

Analitičari pozdravljaju i napore predsjednika Obame za unaprijeđivanje odnosa s Rusijom i Kinom. Michael O'Hanlon iz washingtonskog Instituta Brookings kaže da je još prerano za procjenu hoće li promjena tona s američke strane voditi i do diplomatskih rezultata: "Ne želim još izlaziti s ocjenama. Želim vidjeti da rješe neki problem prije nego li počnem iznositi pohvale."

Daniel Hamilton također nije želio ocijenjivati dosadašnju vanjsku politiku predsjednika Obame. On vjeruje da će se puno više moći reći nakon što prođe i godinu i pol dana od preuzimanja dužnosti predsjednika Obame.

XS
SM
MD
LG