Hrvatska i Albanija postale su punopravne članice NATO saveza predajom ratifikacijskih dokumenata u Washingtonu. Na svečanosti u američkom Državnom tajništvu James Steinberg, zamjenik američke državne tajnice primio je pristupne dokumente od hrvatske veleposlanice Kolinde Grabar Kitarović te albanskog ambasadora Aleksandera Sallabanda. Tom prilikom američki je dužnosnik izjavio:
"Ovo je važan događaj jer obilježava izvanredno postignuće ne samo vlada Hrvatske i Albanije već i naroda te dvije zemlje i njihove predanosti da prionu teškom poslu kako bi ušli u NATO. "Steinberg je također izrazio zahvalnost dvjema zemljama u poticanju regionalne sigurnosti, ali i sudjelovanju u vrlo važnoj misiji NATO saveza u Afganistanu. Američki dužnosnik dodao je da je NATO otvoren i za druge potencijalne članice pri čemu je spomenuo Makedoniju te napore Bosne i Hercegovine i Crne Gore na približavanju Savezu kroz Američko-jadransku povelju.
"To je jako važno za dugoročnu stabilnost na Balkanu čemu su Sjedinjene Države duboko predane i na čemu osobno namjeravam raditi."
Hrvatska veleposlanica Kolinda Grabar Kitarović je rekla da je Republika Hrvatska u potpunosti predana vrijednostima, interesima i načelima svih članica saveza.
„Članstvo u NATO savezu bilo je jedan od prioritetnih ciljeva svih hrvatskih vlada od stjecanja neovisnosti, a euro-atlanski odnosi bili su i ostat će jedan od temeljnih okvira u sklopu kojeg će Hrvatska ostvarivati svoje nacionalne ciljeve."
Grabar Kitarović je izrazila nadu da će ulazak Hrvatske i Albanije u NATO donijeti daljnji prosperitet i stabilnost Jugoistoku Europe. Hrvatska ostaje predana pomaganju svojim susjedima na putu ka NATO savezu i Europskoj uniji, kazala je.
„ Hrvatska u potpunosti uviđa izazove globalnoj sigurnosti te je spremna na sebe preuzeti svoj dio obveza za globalni mir i stabilnost u zemljama poput Afganistana, ali i drugdje.“
Kolinda Grabar Kitarović zahvalila je na podršci zemljama članicama, poglavito Sjedinjenim Državama. Podsjećajući na put Hrvatske ka članstvu u NATO savezu pohvalila je postignuća prijašnjih hrvatskih vlada, hrvatskog naroda te se prisjetila branitelja koji su poginuli za slobodu Hrvatske. „Danas stojimo uz Sjedinjene Države i druge saveznike. Bit ćemo odgovoran i pouzdan saveznik“, zaključila je Kolinda Grabar-Kitarović. Istodobno, u Bruxellesu, ulazak Hrvatske i Albanije u NATO savez pozdravio je glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer.
Povijest hrvatskog pristupa NATO savezu počinje u proljeće 1994. godine kada je hrvatsko izaslanstvo boravilo u sjedištu NATO-a u Bruxellesu i tom prigodom izrazilo želju za sudjelovanjem u Partnerstvu za mir. Pet godina poslije, u travnju 1999., na summitu u Washingtonu, Hrvatska prvi put sudjeluje u svojstvu promatrača. Godinu poslije, 25. svibnja 2000., u Firenci, potpisuje okvirni dokument Partnerstva za mir i odmah zatim dobiva status pridružene članice u Parlamentarnoj skupštini NATO saveza.
U Tirani 2. svibnja 2003., ministri vanjskih poslova Albanije, Hrvatske, Makedonije i Sjedinjenih Država potpisuju Američko-jadransku povelju kojom su se Sjedinjene Države obvezale da će Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji pomagati u pripremi ulaska u savez.
Američki Kongres je krajem 2005. prihvatio rezoluciju kojom se podupire ulazak Hrvatske u NATO. Deklaraciju sličnog sadržaja 30. svibnja 2006. godine donosi i Parlamentarna skupština NATO-a. Njome se Hrvatskoj i svim drugim članicama Američko-jadranske povelje daje potpora za što skoriji ulazak u Sjevernoatlantski savez.
U studenome 2006. godine na summitu u Rigi deklaracijom je zaključeno da se na idućem summitu, 2008. u Bukureštu, u članstvo NATO-a pozovu one zemlje koje ispunjavaju standarde i mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti. Jedna od njih bila je i Hrvatska, koja je, zajedno s Albanijom, na summitu u Bukureštu i dobila pozivnicu 3. travnja 2008. godine.
U Bruxellesu je 9. srpnja 2008. godine 26 veleposlanika zemalja članica NATO-a potpisalo protokol o proširenju Saveza na Hrvatsku i Albaniju. Time su predstavnici tih dviju zemalja mogli sudjelovati na gotovo svim sastancima Saveza.
Zatim je slijedio proces ratifikacije u zemljama članicama NATO-a koje su svoje ratifikacije zatim poslale u Washington jer je NATO savez i osnovan u ovome gradu 1949. godine.
