Državna tajnica Hillary Clinton posljednjih je tjedana posjetila sve važnije regije svijeta – od Azije i Srednjeg istoka pa do Europe.Međutim, strane dopisnike koji izvještavaju iz Washingtona najviše su zaokupili američki odnosi s jednom zemljom koju gospođa Clinton nije posjetila – s Rusijom.
Nova američka administracija započela je u posljednjih sedam tjedana niz diplomatskih inicijativa.Jedna od njih je ona usmjerena prema Moskvi. Ona je inicirana kada je dopredsjednik Joe Biden izjavio da bi bilo najbolje da Washington s Rusijom 'počne iznova', te da se ignoriraju problemi koje je s Moskvom imala prethodna američka administracija.
Ruska publicistkinja Masha Lipman, koja radi za američki Centar Carnegie u Moskvi, kaže da su ruski mediji velikim zadovoljstvom dočekali ovu Bidenovu izjavu. "Susret ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i državne tajnice Clinton činio se vrlo uspješnim.Čak su i ruski državni mediji – koji inače vrlo negativno pišu u Sjedinjenim Državama te se zalažu za što lošije odnose s Amerikom – vrlo pozitivno prokomentirali susret Lavrov-Clinton".
Od ruskih je medija mnogo oprezniji Matthias Reub, dopisnik njemačkog dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung iz Washingtona. "Čini mi se da nova administracija Baracka Obame i Hillary Clinton obasipa dobrom voljom sve i svakoga.I Rusiju, ali i Iran i Siriju.Može se reći da u Bruxellesu nisu baš svi zadovoljni tom ofenzivom američkog šarma.Neke zemlje kritiziraju Washington što je – u središtu NATO saveza - obnovio kontakte s Rusijom, iako se situacija u Gruziji nije promijenila.Rusija i dalje nastavlja prijetiti Ukrajini – prijeti joj obustavom dostave plina.Mislim da Washington griješi kada inzistira na simbolizmu 'novog početka' u odnosima s Rusijom.Naime, Rusija nije promijenila svoje ponašanje".
Iako su se Njemačka i Francuska već duže vrijeme zalagale za obnovu američko-ruskih odnosa, neke druge zemlje – kaže Matthias Reub – ne mogu tako lako zaboraviti sve agresivniju rusku politiku iz nedavnih godina. "Mislim da su u pravu… Baltičke zemlje, Mađarska i Češka nisu zadovoljne zbog približavanja takozvane Stare Europe i Rusije, odnosno Amerike i Rusije. Iako nas mnogi poput britanskog premijera Gordona Browna nastoje uvjeriti da u vezi s ovim pitanjem ne postoje razlike između 'stare' i 'nove' Europe – očito je da različiti strateški interesi postoje".
Strateški interes Sjedinjenih Država administracija Baracka Obame očito procjenjuje drugačije nego administracija Georgea Busha.Predsjednik Obama je primjerice u pismu ruskom kolegi Dimitriju Medvjedevu, navodno, ponudio odustajanje od postavljanja protu-raketnog obrambenog štita u Poljskoj i Češkoj – ukoliko Moskva pomogne u blokiranju iranskog nuklearnog programa.Zapad tvrdi da on ima isključivo vojnu svrhu a bivši je predsjednik George Bush upravo tom činjenicom opravdao planove o postavljanju protu-raketnog štita u Središnjoj Europi.
Njemački novinar Matthias Reub međutim upozorava da Rusija možda nema velik utjecaj u Iranu te da neće biti u stanju zaustaviti nuklearne ambicije Teherana. "To tek treba vidjeti, koliko Rusija ima utjecaja tamo.Moskva inače Iran opskrbljuje naoružanjem koje Sjedinjene Države i Izrael smatraju prijetnjom.Washington se nada da će Rusija izvršiti pritisak na Teheran da počne poštivati rezolucije Vijeća sigurnosti prema kojima bi Iran morao prestati s obogaćivanjem urana".
Iran je kako se čini pozdravio ovu inicijativu predsjednika Obame, iako je službena reakcija Teherana izostala.Britanski novinar Richard Wolffe, politički analitičar američke televizijske mreže MSNBC, kaže da je vrlo teško prosuđivati postupke iranskog političkog vrha, u kojem su i svećenici a i političari – a njihova se politička stajališta često vrlo razlikuju. "Iranski je režim prilično iznenađen inicijativom predsjednika Obame.Ne znaju kako da reagiraju na nju.Situacija u prošlosti bila je mnogo jednostavnija, Iran je uvijek instinktivno zauzimao stajališta koja su bila protiv Busha i protiv Amerike.Sada se u Iranu otvorila nova debata – i to ne samo između reformista i radikala.Debatira se o strateškom interesu nacije, o razlikama između predsjednika koji je izabran od građana i vrhovnog vjerskog vođe te o snazi različitih neformalnih a utjecajnih krugova u Teheranu".
Barack Obama je u prošlogodišnjoj predsjedničkoj kampanji obećao 'novu vanjsku politiku', koja će se temeljiti na diplomaciji – čak i kada je riječ o odnosima s protivnicima.Može se reći da je Obama time šarmirao svijet, no on je također vrlo praktičan – kaže Richard Wolffe. "Ova je administracija, u konačnici, mnogo pragmatičnija i realističnija od prošle.Je li efikasnija?Na odgovor na to pitanje morat ćemo pričekati".
Predsjednik John Kennedy jednom je prilikom rekao da – kada su Sjedinjene Države u pitanju – 'strah ne smije biti isključivi motiv u pregovorima, međutim Amerika se ne smije niti bojati pregovora'.Predsjednik Barack Obama odlučio je slijediti ovaj savjet svog prethodnika.S nizom država koje su kritične prema Americi odlučio se za 'novi početak' u odnosima.Kakvi će biti rezultati ovih predsjednikovih diplomatskih inicijativa znat će se tek za nekoliko godina.