Ministri vanjskih poslova članica NATO saveza odlučili su da savez obnovi veze s Rusijom. One su bile obustavljene ljetos, nakon ruske vojne akcije u Gruziji. Andre de Nesnera analizira razloge ove odluke NATO saveza te ulogu njegova posebnog tijela u okviru kojeg se provodi suradnja s Moskvom.
Veze NATO saveza i Rusije održavaju se od 2002. godine u okviru posebnog vijeća pri Sjeverno-atlantskom savezu. Ovo je tijelo svojevrsni forum za dijalog između 26 članica NATO-a i ruske vlade. Teme sastanaka su pitanja o kojima vlada sporazum – primjerice borba protiv terorizma ili zaustavljanje širenja nuklearnog naoružanja – ili pak problemi, kao što su širenje NATO-a i protu-raketna obrana u Središnjoj Europi.
Prošlo ljeto, NATO savez obustavio je suradnju s Rusijom zbog njezinog sukoba s Gruzijom. Tada je NATO rusku akciju na teritoriju Gruzije nazvao 'nerazmjernom' u odnosu na prijetnju Rusiji. Prekinute su redovite veze između Moskve i NATO-a, a Zapad je odbio priznati neovisnost gruzijskih separatističkih regija Abhazije i Južne Osetije. Sada, nešto više od pola godine kasnije, NATO je odlučio obnoviti normalne veze s Rusijom – što je najavio glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.
"Rusija je važan 'igrač' na globalnoj sceni. Ne komunicirati s Rusijom nije opcija" - izjavio je glavni tajnik NATO-a na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova članica Sjeverno-atlantskog saveza.
Sličnu je izjavu dala i američka
državna tajnica Hillary Clinton. "Iako se Savez ne slaže, niti se ikad
slagao u vezi svih pitanja s Rusijom, svjesni smo da s Rusijom moramo
konstruktivno surađivati – tamo gdje postoji zajednički interes. Također, moramo utvrditi kako se odnositi
kada dođe do razlika s Rusijom. Kada je
riječ o našim načelima kao saveza ii vitalnim interesima, moramo biti čvrsti" - rekla je šefica američke diplomacije.
Jason Lyall sa sveučilišta Princeton kaže da ne zna zbog čega je NATO obnovio veze s Rusijom kada se rusko ponašanje u posljednjih sedam mjeseci nije promijenilo.
"Zapravo, Rusija je nastavila kršiti mirovni
plan kojem je cilj bio obustaviti sukob s Gruzijom. Rusija se ukopala u Abhaziji i Južnoj
Osetiji, tamo sada ima dobro utvrđene baze.
Zbog toga, mislim da se dogodilo vrlo malo što bi moglo opravdati obnovu
odnosa na koju se odlučio NATO savez.
Čini mi se da je NATO zaključio da je mnogo bolje da se suradnja s
Rusijom odvija u okvirima Sjeverno-atlantskog saveza nego da izvan tih
okvira" - tvrdi ovaj američki stručnjak za Rusiju.
Sean Kay sa Sveučilišta Ohio
Wesleyan međutim podsjeća da nisu sve članica NATO saveza jedinstvene po tom
pitanju: "Bolje odnose s Rusijom žele najviše
Njemačka i Francuska, ključne zemlje u Savezu. One nisu željele
da odnosi budu zamrznuti na duže vrijeme.
Međutim, nekim istočnoeuropskim članicama ne sviđa se to što se Rusiji
popustilo – što je razumljivo ako se zna povijest tih zemalja. No, NATO je donio odluku da, u odnosima s
Rusijom, treba krenuti naprijed."
Jason Lyall kaže da je dijalogu dana
prednost i zbog cijele problematike s ruskim prirodnim planom, o kojem dobar
dio Europe ovisi. Robert Hunter, bivši
američki veleposlanik pri NATO savezu, kaže da Moskva i NATO imaju niz tema o
kojima vrijedi razgovarati – od kontrole naoružanja i europske sigurnosti pa do
Afganistana i iranskog nuklearnog programa. "Vidjet ćemo je li Rusija spremna
surađivati, ili će blokirati dijalog kao što je to često činila u
prošlosti. Kao što je često govorio
Ronald Reagan – u partnera treba imati povjerenja, ali sve treba dobro
provjeriti. U ovom slučaju doduše,
Rusija bi prvo trebala dokazati da se neće ponoviti situacije poput one u
Gruziji,a tek nakon toga možemo graditi
povjerenje" - rekao je Hunter.
Vijeće NATO saveza i Rusije održat
će sastanak sljedeći mjesec, nakon summita NATO-a.