Povjesničari moraju proučavati i raskrinkavati nacionalističke mitove, jer analizirajući mitove raskrinkavamo pokretače ratnih zločina, kazao je sinoć u Zagrebu američki povjesničar Charles Ingrao sa Sveučilišta Purdue iz Amerike, predstavljajući knjigu "Suočavanje s jugoslavenskim kontroverzama – inicijativa znanstvenika."
Knjiga je rezultat istraživanja oko 160 vodećih povjesničara, društvenih znanstvenika i pravnika iz 28 zemalja svijeta o ratnom sukobu unutar Jugoslavije početkom devedesetih i razlozima njezina raspada. Američki povjesničar Ingrao je voditelj toga projekta.
Knjiga sadržava ključne dokaze o ratnom sukobu tijekom devedesetih u Jugoslaviji prikupljene na svim stranama uključenima u sukob. U projektu su, osim inozemnih, sudjelovali i povjesničari iz zemalja s područja bivše Jugoslavije, a jedan od glavnih ciljeva istraživača je suočiti i analizirati različita, nerijetko i suprotna viđenja sukobljenih strana o istim događajima. Knjiga je nastala kao rezultat kombinacije izvornih istraživanja, provjere raspoloživih dokaza o sukobima, te kritikom široko prihvaćenih mitova koje političari i danas održavaju na životu. Studija bi trebala doprinijeti da se donedavno suprotstavljene strane s područja bivše Jugoslavije suoče u znanstveno utemeljenim raspravama. Objašnjavajući u izjavi za Glas Amerike svrhu ovog projekta, povjesničar Charles Ingrao je kazao:
"Kad sam započeo ovaj projekt, započeo sam ga kao povjesničar iz multietničke države i bilo mi je neobično da su novonastale nacionalne države na prostoru bivše Jugoslavije nespremne razumjeti multietničku egzistenciju koja je postojala na ovim prostorima prije Prvog svjetskog rata.To je za nas pitanje od velike važnosti jer vjerujemo da je multietnička egzistencija moguća, da je moguća gradnja mostova kao što je to bio slučaj između Kine i Japana, Indije i Pakistana, Palestine i Izraela. Vjerujem da je multietničnost moguća i da će se njezin princip slijediti i na drugim područjima."
Hrvatski povjesničar Tvrtko Jakovina, koji je sudjelovao u projektu, podsjetio je da su najkritičnije stranice o američkoj povijesti, naročito o vijetnamskom ratu i Drugom svjetskom ratu, napisali upravo američki povjesničari i neovisan znanstveni pristup novijoj povijesti moraju slijediti i povjesničari s ovih prostora. Sve više istraživača, ustvrdio je, dolazit će i baviti se razdobljem raspada Jugoslavije, kao značajnim razdobljem europske povijesti. Ništa se, pred velikim ekipama koje će istraživati i imati pristup svim arhivima i dokumentima, neće moći sakriti. Arhivi o raspadu Jugoslavije konstatirao je Jakovina, bogatiji su i detaljniji nego o ijednom sukobu koji je vođen ranije, zato što je taj sukob detaljno praćen iz svih zemalja u okruženju i zato što su u svim zemljama zahvaćenim sukobom postojale ambasade koje su pratile događaje i prikupljale podatke. Stoga nema smisla da domaći povjesničari išta skrivaju i iskrivljuju, jer skrivanjem mogu samo osramotiti sebe i vlastitu zemlju.
Jedan od srbijanskih suradnika na knjizi, Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose iz Beograda, govorio je uz ostalo i o odnosima Srbije i Kosova kojima se sinoć predstavljena knjiga također bavi. Bio je član dvaju timova koji su proučavali dva razdoblja Kosova u sklopu Jugoslavije od konca šezdesetih godina 20. stoljeća i nakon devedesetih. Na Kosovu su Srbi i Albanci, ustvrdio je Janjić, uvijek vodili paralelne živote i nikada nije bilo stvarnog pokušaja integracije, kako onda kad su Albanci bili manjina u Srbiji, tako ni danas kad su Srbi manjina na Kosovu. Taj odnos uvijek je bio odnos dominacije jednih nad drugima što je kod jednih i kod drugih stvorilo dva potpuno suprotna viđenja i prošle i sadašnje situacije. Po njemu, problem Kosova je problem dviju država na jednom te istom teritoriju koji se u pesimističnijoj varijanti može usporediti s palestinskom državom, a u optimističnijoj s Ciprom.
Janjić je iznio tezu da albansko srpski odnosi postaju ključni za stabilnost u regiji, značajniji i od hrvatsko-srpskih odnosa. On je iznio rezervu prema tezi Charlsa Ingraoa da će se sve države nastale raspadom Jugoslavije naći zajedno u Europskoj uniji. Europska unija, konstatirao je, ulazi u neizvjesno razdoblje i kašnjenje s ulaskom Srbije u EU će biti veliko. To kašnjenje osnažit će euroskepticizam u Srbiji ali i pesimizam unutar Unije o njezinu daljnjem širenju. Države na tlu bivše Jugoslavije bit će zajedno u nekoj europskoj konstituciji, ali to, ustvrdio je Janjić, uopće ne mora biti Europska unija.