Linkovi

Stanovnici glavnog američkog grada Washingtona prolaze težak put ka pravu glasa i predstavničkoj demokraciji


Stanovnici glavnog grada Sjedinjenih Država glasaju za predsjednika države, no Ustav ne predviđa da imaju predstavnike u Kongresu Sjedinjenih Država. To je, naime, pravo zajamčeno jedino saveznim državama, a Washington je samo zasebna upravna jedinica. Kongres - u kojem ponovno većinu ima Demokratska stranka - počeo je nedavno ponovno razmatrati mogućnost da se stanovnicima Washingtona pruži pravo na političku zastupljenost kakvu uživaju ostali Amerikanci. No, ostvarivanje ovog cilja neće biti lako.

Osnivači Sjedinjenih Država zamislili su glavni grad nacije kao središte savezne uprave. Zbog ravnoteže moći između 13 bivših britanskih kolonija koje su prvotno činile Sjedinjene Države, stanovnicima glavnog grada nije bilo dano pravo glasa. Smatralo se da su to ionako državni službenici koji u Washingtonu borave samo privremeno, za vrijeme jedne predsjedničke administracije.

Međutim, današnji je Washington jedan od značajnih američkih gradova s oko 600 tisuća stanovnika. Grad ima više stanovnika i od nekih saveznih država – primjerice Wyominga – koje šalju predstavnike u Kongres, u pravilu jednog ili više članova Zastupničkog doma te dva senatora. Konačno, u Washingtonu danas ne žive isključivo zaposlenici državne uprave već i stotine tisuća ljudi zaposlenih u privatnom sektoru.

Melvin Peterson rođen je u Washingtonu i smatra da on i njegovi sugrađani imaju pravo da budu zastupljeni u saveznom zakonodavnom tijelu: "Zamislite samo – živite u glavnom gradu najjače zemlje na svijetu, a nemate najosnovnije pravo na političkog predstavnika u Kongresu. Tu nema nikakve logike. U vrijeme Georgea Washingtona, naime, to uopće nije bio problem – ali danas jest."

Građane Washingtona smeta činjenica što plaćaju savezni porez iako nemaju svoje političke predstavnike u nacionalnom zakonodavnom tijelu koje propisuje poreze. Upravo je ovo pitanje bilo povod američkoj revoluciji u drugoj polovini 18. stoljeća – napominje Ilir Zherka, direktor neprofitne organizacije DC Vote, koja lobira za pravo glasa stanovnika glavnog grada.

"Amerika u Iraku, u Afganistanu, širom svijeta, uvjerava strance da je predstavnička demokracija pravi put. Da narod vlada preko svojih izabranih dužnosnika. Sjedinjene se Države u pravilu zalažu za decentralizaciju, osim kada je u pitanju njihov vlastiti glavni grad," kaže Zherka.

William Van Allstine, profesor prava na Sveučilištu William and Mary kaže da je to zbog toga što je Okrug Columbija, čiji je dio Washington, zasebno upravno područje koje – prema Ustavu – nema odlike savezne države. Pravo na političke predstavnike u Kongresu imaju građani saveznih država, ali ne i drugih upravnih jedinica – kaže Van Allstine. Posljedica toga je da Kongres utječe i na lokalnu upravu u glavnom gradu, najviše svojim pravom da odbije financiranje nekih javnih djelatnosti ili projekata. Do 1961. godine, stanovnici Washingtona nisu mogli glasati niti za predsjednika države.

Jedan od razloga što se Republikanska stranka protivi pravu glasa stanovnika Washingtona je činjenica da više od 90 posto njih glasa za demokrate – te bi se tako navodno poremetila politička ravnoteža na Capitol Hillu.

Jonathan Entin, profesor pravnog fakulteta na Sveučilištu Case Western u Clevelandu, navodi rješenje za taj problem – ako se da glas Washingtonu, neka se istovremeno jedan, dodatni glas udijeli saveznoj državi Utah, koja je snažno uporište republikanaca.

No, njegov kolega s pravnog fakulteta Sveučilišta Floride, Bruce Jacob, upozorava da će budući zakon o pravu glasa za stanovnike Washingtona – čak ako i bude usvojen - biti neustavan: "Čak ako se to i izglasa, netko će podnijeti tužbu o neustavnosti. Mislim da postoje veliki izgledi da bi Vrhovni sud takav jedan zakon zaista i proglasio neustavnim."

Rješenje je, tvrdi Jacob, promijeniti stanje ustavnim amandmanom. No, usvajanje amandmana na Ustav iznimno je dugotrajan postupak koji često traje i nekoliko desetljeća jer takav amandman treba prihvatiti većina od 50 saveznih država, u svakom od njihovih lokalnih zakonodavnih tijela.

XS
SM
MD
LG