Administracija Baracka Obame, čini se, poduzima korake ka obnavljanju dijaloga sa Sirijom. Međutim, ključni korak slanja novog američkog veleposlanika u Damask nakon tri godine još je uvijek nedefiniran. Kako kaže Edward Yeranian, ovotjedni posjet predsjedatelja senatskog Odbora za vanjskopolitičke odnose, Johna Kerryja i visokog američkog izaslanstva, obnavlja nagađanja o uzajamnom približavanju ovih dvaju zemalja.
Nakon nekoliko godina zahlađenja između Washingona i Damaska, politika uzajamnog prlibližavanja Sjedinjenih Država i Sirije čini se kompliciranom i provizornom baš kao i poznati sirijski folklorni ples, dabkeh. Koraci su složeni i uključuju kretanje unaprijed i unazad, a svaki od plesača kreće se u različitim smjerovima.
U očitom koraku unaprijed, senator John Kerry ovoga tjedna dolazi Damask, zajedno s delegacijom visokih Kongresnih dužnosnika. To se događa u vrijeme kad Sirija od Washingtona očekuje ponovnu normalizaciju odnosa, tri godine nakon što je administracija predsjednika Busha povukla američkog veleposlanika iz te zemlje.
Sjedinjene Države odobrile su prodaju rezervnih dijelova za dva sirijska zrakoplova tipa Boeing 747, te dozvolile transfer fondova iz Sjedinjenih Država u jednu sirijsku dobrotvornu organizaciju. Također, u američkim se medijima naveliko nagađa o skorašnjoj nominaciji novog američkog veleposlanika u Siriji.
Marwan Kabalan, profesor političkih znanosti sa Sveučilišta Damask, misli da se odnosi između nove administracije predsjednika Obame i Sirije poboljšavaju, ali, kaže, nije jasno do koje mjere. On misli da posjet senatora Johna Kerryja Damasku - njegov drugi posjet u posljednjih nekoliko godina - znači poboljšanje odnosa sa Sjedinjenim Državama, zbog toga što Kerry pripada Demokratskoj stranci koja je na vlasti i predstavlja većinu u oba doma Kongresa.
Profesor Joshua Landis sa Sveučilišta Oklahoma, vlasnik poznatog websitea Syria Comment, misli da u Damasku vlada optimističan stav koji posljednjih tjedana odaje nagli preokret u tim odnosima: "Sirijsko stajalište prema Obaminom predsjedništvu ulijeva dosta nade. Sirijska se vlada nada najboljem, ali su, naravno, i spremni na najgore, jer je u prošlosti Sirija imala dosta loših iskustava sa Sjedinjenim Državama, kroz njihove složene odnose."
Jedan od ključnih ciljeva politike sirijske vlade je, kaže predsjednik Bashar al Assad, vraćanje Golanske visoravni, koja se nalazi pod izraelskom okupacijom. "Izraelski premijer je opetovano govorio da želi mir. No, riječ ‘mir’ vezana je uz riječ ‘teritorij’, što podrazumijeva vraćanje čitave Golanske visoravni," rekao je Assad.
Međutim, Paul Salem, direktor bejrutskog Centra Carnegie za mir na Srednjem istoku, misli da bi nova tvrdolinijaška izraelska vlada mogla omesti i uspostavu mira na Srednjem istoku i sirijsko poboljšanje odnosa sa Sjedinjenim Državama.
"Puno se uložilo u mirovne razgovore između Izraela i Sirije. Prije izraelskih izbora, očekivalo se da će se na njhovom ishodu temeljiti angažman Sjedinjenih Država u Siriji i u Izraelu. Mislim da su izraelski izbori pokvarili taj aspekt odnosa te da će sada Sjedinjene Države morati iznaći vlastiti način uspostave daljnjih odnosa sa Sirijom, čak i ako Izrael nije spreman na ustupanje Golanske visoravni u svrhu mira," kaže Salem.
Paul Salem ne sumnja da nova američka administracija predsjednika Obame želi poboljšati odnose sa Sirijom, u nadi da će ona preuzeti pozitivniju ulogu u regiji. On također smatra da je posljednjih mjeseci Damask promijenio svoju politiku, trudeći se da ispuni američka očekivanja u tom pogledu.
Joshua Landis slaže se s tom Salemovom tvrdnjom, no dodaje da postoji još mnogo važnih promjena koje Washington traži od sirijske vlade. Jedna od njih je suverenitet Libanona. Izbori u Libanonu održat će se uskoro, a Sirija još nije imenovala svog veleposlanika u toj zemlji. Radi se o mjerama izgradnje povjerenja, jer niti jedna strana ne vjeruje drugoj. Drevna poslovica na Srednjem istoku kaže da će se Sirija zalagati za mir ‘ako je cijena prikladna.’
Landis vjeruje da je sirijskoj ekonomiji nužno potreban novac. Stoga je uklanjanje sankcija jedan od brojnih zahtjeva koje je Sirija uputila Sjedinjenim Državama, sa svrhom poboljšanja odnosa i konačnog postizanja mira s Izraelom. Landis nadalje dodaje da je Washington zapravo Siriji poslao zbunjujuću poruku jer se predsjednik Obama nije obvezao da će ukinuti brojne sankcije koje je Damasku uvela vlada predsjednika Busha još 2004. godine.
Ovaj profesor kaže da su posjet senatora Kerryja i prodaja dijelova za dva sirijska zrakoplova iznimke, a ne pravilo, washingtonske politike. To je samo potvrđeno, dodaje on, ponovnim imenovanjem zamjenika ministra financija Stuarta Leveyja, za koga Landis kaže da je odgovoran za nametanje ekonomskih sankcija Siriji i ostalim takozvanim ‘zemljama-otpadnicama.’ On zaključuje da na takvu politiku Washingtona Damask gleda kao na jasan znak upozorenja.