Predsjednik Obama danas je na svom prvom putovanju u inozemstvu otkako je preuzeo mandat. Odredište je Kanada, gdje će njegovim razgovorima s kanadskim premijerom Stephenom Harperom dominirati pitanja s globalnim implikacijama – ekonomija, očuvanje okoliša, energija i Afganistan.
Dužnosnici Bijele kuće kažu da će ekonomska pitanja biti na vrhu dnevnog reda tijekom posjeta predsjednika Obame Kanadi. To ne začuđuje s obzirom da su ekonomije dviju zemalja tijesno isprepletene. Kanada je najveći američki trgovinski partner, nadmašujući trgovinske odnose Sjedinjenih Država s Kinom i s Europskom unijom. Kanada je, uz to, najveći pojedinačni izvoznik nafte i zemnog plina u Sjedinjene Države.
Upravo zato je jedna od izjava kandidata Baracka Obame, u jeku njegove kampanje da osigura predsjedničku nominaciju Demokratske stranke, izazvala priličnu zabrinutost kod sjevernog susjeda. On je, naime, spomenuo mogućnost ponovnog pregovaranja oko NAFTA-e – sjevernoameričkog slobodnotrgovinskog sporazuma – s Kanadom i Meksikom: „Mislim da mogućnost povlačenja iz sporazuma trebamo iskoristiti kao argument da osiguramo stvarno provođenje standarda uvjeta rada i očuvanja okoliša kakve želimo.“
Njegovi kasniji komentari o istom pitanju bili su umjereniji. U ovotjednom intervjuu kanadskoj javnoj televiziji, gospodin Obama je rekao da Sjedinjene države poštuju svoje trgovinske sporazume i pojasnio da jednostavno želi da dodatni NAFTA-ini dogovori o radnim uvjetima i zaštiti okoliša budu uključeni u glavni sporazum: „Rekao sam također da je Kanada jedan od naših najvažnijih trgovinskih partnera i uveliko se oslanjamo na nju. Trgovina između naše dvije zemlje svaki dan iznosi milijardu i pol dolara. Ni u čijem interesu nije da se ona smanji.“
Takve izjave raduju kanadske čelnike, koji su naglašavali da je, u ponekad vrlo turbulentnom svijetu, njihova zemlja pouzdan izvor energije za Sjedinjene Države.
No, kanadska nafta uzima visok danak na kakvoću okoliša. Većina sirove nafte koju prodaje Sjedinjenim Država dolazi iz zapadne pokrajine Alberte, gdje je nafta pomiješana s pijeskom i glinom. Proces separacije nafte ispušta ogromne količine stakleničkih plinova.
Kanadskoj televiziji predsjednik Obama je rekao da bi se rješenje moglo naći u novoj tehnologiji: „Vjerujem da Kanada i Sjedinjene Države mogu surađivati na načinima sekvestracije ugljičnog dioksida, na 'hvatanju' stakleničkih plinova prije nego što budu ispušteni u atmosferu. Mislim da bi to bilo dobro za sve.“
Ekolozi, međutim, vrše pritisak na predsjednika Obamu da se založi za oštra ograničenja na proizvodnju nafte iz bitumenskih pješčanih naslaga.
Drugo osjetljivo pitanje na dnevnom redu razgovora u Ottawi je Afganistan. Kanada ima oko 2700 vojnika u južnom gradu Kandaharu, čija misija treba okončati 2011. Eksperti smatraju da nije vjerojatno da će predsjednik Obama od premijera Harpera tražiti da razmotri taj rok, nego da će se više razgovarati o trenutnoj situaciji u Afganistanu.
Susret će više od bilo čega drugoga dvojici čelnika pružiti priliku da se upoznaju. Ideološki gledano, premijer Harper, koji je na čelu Konzervativne stranke, možda je imao više zajedničkog s prethodnim američkim predsjednikom, Georgeom Bushom.
No, analitičar Peter DeShazo, iz Centra za strateške i međunarodne studije, u Washingtonu, kaže da će kanadski čelnik najvjerojatnije otkriti mnoge zajedničke točke s Barackom Obamom: „Pitanja uključena u američko-kanadske odnose nadilaze politiku i na jednoj i na drugoj strani. Napredak u suradnji na tim pitanjima izmino je važan objema stranama.“
Usprkos jakim mjerama sigurnosti, očekuju se velike mase ljudi uz Parliament Hill, u Ottawi, gdje će se voditi razgovori. Nedavna ispitivanja javnog mnijenja u Kanadi pokazuju da 86 posto građana sa simpatijama gleda na novog američkog predsjednika.