Veljača je u Sjedinjenim Državama mjesec u kojem se obilježava crnačka povijest i proslavlja nasljeđe ljudi koji su igrali ključnu ulogu u stvaranju povijesti Amerikanaca afričkog podrijetla. Jedno poglavlje te povijesti je pokret za građanska prava pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kad je Amerika bila rasno podijeljena. Crnci i drugi prosvjedovali su za slobodu, jednakost i pravdu.
Pokret za građanska prava pedesetih i šezdesetih godina predvodio je dr Martin Luther King Jr. S tisućama Amerikanaca prosvjedovao je diljem zemlje, iznoseći na vidjelo nepravde rasizma i zalažući se za jednaka prava.
Diskriminirajući zakoni kojima se odvajalo crnce od bijelaca bili su na snazi uglavnom u saveznim državama američkog juga. Guverner države Alabame George Wallace bio je jedan od onih koji su se opirali promjenama.
Ovaj je pokret dobio na snazi 1955. godine kada su se King i ostali pripadnici afro-američke zajednice u glavnom gradu Alabame Montgomeryju prestali voziti autobusima u kojima su bili diskriminirani jer im nije bilo dozvoljeno da sjede na prednjim sjedalima.
Taj je bojkot zapravo započela Rosa Parks kada je odbila prepustiti svoje sjedalo jednom bijelcu. Zbog toga je bila uhićena. A 1956. godine Vrhovni sud države Alabame proglasio je segregaciju u autobusima u toj državi protuustavnom.
1960-ih godina dr. King i drugi crnački vođe usredotočili su se na mjesto Selma u Alabami, u kojem je crncima bilo oduzeto pravo da se registriraju za glasovanje.
Andrew Young bio je jedan od najbližih suradnika doktora Kinga: "Namjera našeg odlaska u Selmu bila je da pokušamo naći mehanizam pomoću kojeg bi savezna vlada zaštitila glasačka prava crnaca."
Međutim, tadašnji šerif Selme, Jim Clark, suprotstavio se crnačkim prosvjednicima, optuživši ih da su se došli narugati sudu, i koristivši se pritom svojom vlastitom policijskom palicom kako bi ih spriječio da uđu u sudnicu.
U drugim dijelovima američkog juga, mirne demonstracije postale su nasilne. Bjelački segregacionisti suprotstavljali su se crncima dok su policijske snage premlaćivale i privodile tisuće prosvjednika. Neki su aktivisti čak bili ubijeni.
U devet saveznih država održani su i prosvjedi u kojima su crnci dolazili sjediti u restorane i trgovine gdje im nije bio dozvoljen pristup i u kojima ih se nije posluživalo. Prosvjednike su bili uhitili, no veliki publicitet i poslovni gubitak tisuća dolara natjerao je mnoge biznise da počnu crncima dozvoljavati pristup u svoje lokale.
"Moj je san da će se jednoga dana ova zemlja izdići i da će živjeti po pravom kredu svoga postojanja. Mi smatramo da je ta istina sama po sebi razumljiva , da su svi ljudi stvoreni jednakima," govorio je dr. King.
Događaji pokreta za građansku ravnopravnost, poput Marša na Washington 1963. godine, podigli su američku svijest i ostvarili podršku za jednaka prava.
King i drugi crnački vođe bili su prisutni kada je predsjednik Lyndon Johnson potpisao Zakon o građanskim pravima 1964. godine. Njime je bila zabranjena rasna segregacija na javnim mjestima i diskriminirajuća praksa kojom se crmce spriječavalo da glasaju.
"Bio sam na vrhu planine i vidio obećanu zemlju. Možda neću stići u nju s vama, ali mi kao narod sigurno ćemo stići u obećanu zemlju," izjavio je u govoru dr. King, noć prije nego što je na njega izvršen atentat u travnju 1968. godine.
U to vrijeme, Martin Luther King i tisuće drugih koji su sudjelovali u pokretu za građanska prava znali su da će novo doba za njih vrlo brzo početi.