Nakon noći u kojoj je s tisućama pristaša slavio, novi je predsjednik prošle srijede rano u jutro bio u Nacionalnoj katedrali na molitvi. 'Podari Baracku Obami, predsjedniku Sjedinjenih Država, i svim ljudima u našoj vlasti, svoju milost i dobru volju ..' – bile su riječi svećenice koja je vodila misu u Nacionalnoj katedrali u Washingtonu, a na kojoj su, uz predstavnike svih većih vjerskih zajednica Amerike, bili i čelni ljudi nove administracije. Pred predsjednikom Barackom Obamom mnogo je posla.
U izjavi za televizijsku mrežu ABC, novi je predsjednik rekao da mu je prvi prioritet teška ekonomska situacija u zemlji. No, istovremeno, treba se baviti problemima vezanim uz Irak i Afganistan, gdje su već godinama znatne američke vojne snage.
Jedna od prvih izvršnih odluka novog predsjednika bila je ona o postupnom zatvaranju zatvorskog objekta u vojnoj bazi Guantanamo, gdje su zatočeni osumnjičenici za terorizam. U svom inauguralnom govoru, neposredno nakon polaganja predsjedničke prisege, Barack Obama je najavio da će brzo postupati u rješavanju ovih problema. Svjestan velikih očekivanja koje nacija ima od njega, u inauguralnoj je govoru novi predsjednik zamolio i za strpljenje.
"Izazovi pred nama su stvarni, oni su teški i mnogo ih je. Neće ih se riješiti lako niti brzo. Međutim, želim da svi znaju, ti će problemi i izazovi biti riješeni."
Inauguracijski govor novog predsjednika javnost je prilično dobro dočekala. No, ima i onih koji su od Baracka Obame – koji je poznat kao izvrstan govornik – više očekivali. To komentira William Gavin, koji je pisao govore za predsjednika Richarda Nixona.
"Takva očekivanja iscrpljuju naše predsjednike. Previše očekujemo od njih. Javnost želi da je predsjednik nadahne, da je uzbudi … Moramo biti svjesni da predsjednik države ima mnogo posla, i da nije najvažnije da je elokventan.."
Profesor političkih znanosti na Sveučilištu Marylanda Ron Walters kaže da je Barack Obama dobro postupio kada je od Amerikanaca zatražio strpljenje, zbog velikog posla koji je pred njegovom administracijom.
"Kada pogledate sve te krize koje on nasljeđuje od svog prethodnika, onda vam je jasno da će u rješavanju nekih od njih Obama biti i neuspješan. Zato želi da već sada, na početku, unese element realnosti u javna očekivanja…"
Međutim, kada su u pitanju Obamine govorničke sposobnosti, svi se analitičari slažu da su one ogromna predsjednikova prednost. Naime, kada se izravno obraća građanima, kada na primjer objašnjava svoju ekonomsku politiku i potrebu da se ona brzo provede, Barack Obama neizravno utječe i na Kongres Sjedinjenih Država – kaže povjesničar Alan Lichtman sa Sveučilišta American.
"Kongres je kao i Wall Street. On funkcionira motiviran s dva osjećaja – strahom i pohlepom. Ako su građani velikom većinom uz predsjednika, kao što su recimo bili uz Roosevelta, onda će Kongres ispuniti predsjednikove želje. Njegove je članove naime strah da će, ako budu smetnja predsjedniku, izgubiti na izborima."
Franklin Roosevelt je prije sedamdeset godina putem radija – što je tada bio najmoderniji način komuniciranja - bio u stalnom i izravnom kontaktu s građanima. Suvremenom se tehnologijom – Internetom – danas služi i Barack Obama, da bi bio u kontaktu s građanima.
Po prvi put od 1993. godine, Demokratska stranka ima i predsjednika države iz svojih redova a i većinu u oba doma Kongresa, Senatu i Zastupničkom domu. Ta činjenica također utječe na visoka očekivanja – da će novom predsjedniku biti razmjerno lako provesti svoju ekonomsku politiku. Međutim, 1993. tadašnji predsjednik Bill Clinton nije mogao računati na bezrezervnu podršku svojih demokrata u Kongresu, a kamoli republikanaca.
Slično će biti i Obami, prognozira Scott Faulkner, koji je radio za predsjednika Ronalda Reagana a kasnije za republikance u Kongresu.
"Hoće li i koliko demokratski čelnici u Kongresu, Harry Reid i Nancy Pelosi surađivati s novom administracijom. Koliko će naglašavati da su oni, po ovlastima, jednaki predsjedniku? Hoće li republikanci biti strpljivi kada je u pitanju novi predsjednik? Kada će oni početi pripremati teren za svoj povratak na vlast?"
Barack Obama je u posljednje dvije godine pokazao izuzetne političke sposobnosti. Naime, on nije porazio jedino Johna McCaina, na izborima za predsjednika države. Obama je prije njega porazio i Hillary Clinton, koja mu je bila konkurentica za predsjedničku nominaciju u vlastitoj, Demokratskoj stranci. Međutim, sada su pred Obamom izazovi druge vrste – izborna je kampanja gotova, treba se dokazati u upravljanju zemljom. O tome govori Norman Ornstein iz washingtonskog Instituta American Enterprise.
"Obama je podigao političku vještinu na vrlo visoku razinu – razinu koja se rijetko vidi na američkoj javnoj sceni. Hoće li sve to na kraju funkcionirati? Može li se takva visoka razina zadržati? O tome će se dosta raspravljati, pogotovo kada se pokrene pitanje treba li Baracka Obamu svrstati među naše velike predsjednike."
Ankete pokazuju da novog predsjednika podržava vrlo velik dio američke javnosti, čak i većina onih koji su jesenas glasali protiv njega. Međutim, ostaje da se vidi koliko će Amerikanci biti strpljivi s novom administracijom. Naime, ekonomska je kriza prilično duboka a javnost očekuje brze političke promjene, nakon osam godina s Georgeom Bushom.