Jedan od glavnih ciljeva administracije Baracka Obame je smanjenje američke ovisnosti o stranoj nafti kao i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Stručnjaci za energetiku hvale planove nove administracije no sumnjaju da se neki od njezinih ciljeva mogu tako brzo postići.
U svom inauguracijskom govoru, predsjednik Barack Obama je istaknuo sadašnju američku energetsku politiku kao jedan od glavnih nacionalnih problema.
"Svakim danom postaje sve očitija činjenica da naša sadašnja energetska politika koristi najviše našim protivnicima, a šteti našem planetu," rekao je gospodin Obama. U inauguracijskom je govoru novi predsjednik samo kratko spomenuo iskorištavanje alternativnih izvora energije – sunca, vjetra i bio-goriva – dok se podrobnosti mogu pročitati na web stranicama Bijele kuće.
Energetska politika nove američke administracije predviđa investiranje oko 150 milijardi dolara, u roku od sljedećih deset godina, za razvoj čišćih izvora energije. U tim bi se za Ameriku novim industrijama otvorilo oko pet milijuna novih radnih mjesta – predviđa administracija Baracka Obame.
Uvoz nafte smanjio bi se štednjom kao i uvođenjem hibridnih vozila koja bi se pokretala na struju. Vlada bi također uvela ograničenja na emisiju stakleničkih plinova, s ciljem da se ona do 2050. godine smanji za 80 posto.
Mnogi od ovih prijedloga nisu novi.
Stručnjaci, pogotovo u energetici, sumnjičavi su prema alternativnim izvorima jer misle da oni ne mogu u potpunosti zamijeniti tradicionalne – naftu, ugljen i prirodni plin. Također, primjećuju da sunčeva, kao i energija vjetra u Americi predstavlja tek mali postotak ukupne proizvodnje te da se njome ne mogu pokretati, recimo, kamioni ili teški strojevi.
Međutim, energetski analitičar Ken Medlock sa Sveučilišta Rice u Houstonu, kaže da je uspjeh već samo to što nova administracija ima plan: "To je prva pretpostavka da se nešto zaista i postigne. Plan do sada, zapravo, nikad nismo imali. Sada, postoji cilj a definira se i način na koji bi se taj cilj trebao postići."
Neke aspekte Obamina energetskog plana Ken Medock kritizira – primjerice, kaže da cilj od milijun hibridnih vozila na struju do 2015. godine ne znači gotovo ništa, za zemlju u kojoj je oko 300 milijuna automobila.
Ken Medlock smatra da bi bilo dobro uvesti posebni porez na benzin, koji bi ograničio korištenje automobila a namaknutim novcem bi se financirala istraživanja alternativnih izvora. Sada kada je benzin pojeftinio, dobar je trenutak za uvođenje takve pristojbe – kaže ovaj američki stručnjak.
"Uvozimo mnogo nafte i kada bismo to ograničili, i naš bi se trgovinski deficit jako smanjio. To bi pak ojačalo dolar, s čim je povezana i naša kupovna moć kada je u pitanju uvozna roba," kaže Medlock.
Kada je u pitanju oštrija kontrola stakleničkih plinova, reforma je na tom planu nešto dalje, možda godinu ili dvije od danas, kaže Ken Medlock. Prvenstveno zbog toga što je Obamina, Demokratska stranka, jaka u saveznim državama gdje se vadi ugljen i političari iz tih regija mogli bi se usprotiviti ograničenjima na tom području.
Ken Medlock kaže da će novi američki predsjednik biti uspješan ukoliko ponudi mjere koje će uživati široku podršku javnosti i Kongresa.