Linkovi

Unatoč pronatalitetnoj politici Sanaderove vlade, Hrvatska ima negativne demografske trendove


"Pronatalitetna politika jedan je od stupova programa Sanaderove vlade," izjavila jepotpredsjednica vlade Jadranka Kosor, darivajućisa sedam tisuća kuna djecu rođenu u prvom satu 2009. godine. Najavila je pri tome da će istu svotu i u idućim godinama dobiti sva djeca rođena u prvom satu nove godine. Tim gestama potpredsjednica vlade nastojala je naglasiti da HDZ ima mjere koje bi trebale zaustaviti negativne demografske trendove u Hrvatskoj.

Prvog dana 2009. s oltara zagrebačke katedrale kardinal Josip Bozanić je ustvrdio "da se najveće siromaštvo Hrvatske danas očituje u sve manjem broju rođenih," te da je "demografski deficit najteži i najveći problem suvremene Hrvatske." Kardinal Bozanić tako se nadovezao na poruke koje je prvog dana Nove godine uputio poglavar Rimokatoličke crkvePapa Benedikt XVI, a koji je izjavio da su najrazvijenije one države koje imaju najveći indeks rađanja te da se sve više potvrđuje da je brojno stanovništvo faktor bogatstva, a ne faktor siromaštva jedne zemlje.

Naime, već godinama u Hrvatskoj više ljudi umire nego ih se rađa. Samo od 2001. do 2007. u Hrvatskoj je umrlo 70.077 ljudi više nego ih se rodilo. U prosjeku, u Hrvatskoj godišnje umre oko 10.000 ljudi više nego što ih se rodi, što znači da svake godine nestane manji hrvatski grad.

Dosadašnje mjere demografske politike uglavnom su bile usmjerene na najsiromašnije obitelji i obitelji s puno djece. Zaposlene majke, jednako kao nezaposlene, u prvih šest mjeseci porodiljnog dopusta dobivale su istu naknadu od 1.500 kuna. Tek od početka 2007. stupila je na snagu zakonska izmjena koja je olakšala život zaposlenim ženama koje su se odlučile na majčinstvo; u prvih šest mjeseci porodiljnog dopusta zaposlene majke od tada primaju puni iznos plaće koju su imale prije poroda. Prije nekoliko dana, početkom 2009., stupio je na snagu novi Zakon o porodiljnim i roditeljskim potporama.

Novi zakon je fleksibilniji jer omogućava da nakon što majka iskoristi prva 42 dana porodiljnog dopusta na porodiljni dopust, pod istim uvjetima kao i majka, može na taj dopust otići i otac djeteta. Zaposlenim majkama koje se nedugo nakon poroda vrate na posao, zakon osigurava dvosatnu dnevnu pauzu za dojenje djeteta sve do navršene prve godine djetetova života.

Međutim, demografi upozoravaju da su ove mjere došle poprilično kasno. Zbog niske stope novorođenih, u Hrvatskoj nije osigurana niti prosta reprodukcija, dakle isti broj novorođenih i umrlih. Zbog negativnog demografskog prirasta i očekivanog produžetka životne dobi stanovništva, demografi predviđaju da će se u desetljećima koja slijede stanovništvo Hrvatskebrojčano smanjivati i stariti. Broj i udio mladog radno aktivnog stanovništva smanjivat će se, a broj i udio stanovništva starijeg od 65 godina će rasti, što će negativno utjecati na različita područja života, prije svega na mirovinski sustav.

Iako demografski deficit ističe kao najteži i najvažniji problem današnje Hrvatske,Katolička crkva žestoko se protivi medicinski potpomognutim metodama oplodnje. Ne želeći se zamjerati Crkvi, HDZ odugovlači zakonski regulirati nove oblike medicinski potpomognute oplodnje koji bi mnogim neplodnim parovima omogućili da imaju djecu.

U Hrvatskoj je, naime, još uvijekna snazi zastarjeli Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji iz 1978. godine u kojem nisu predviđene nove metode oplodnje otkrivene zahvaljujući napretku biomedicinske znanosti. U studenom prošle godine, SDP je predložio novi suvremeni zakon koji bi donio olakšanje za oko 15 posto parova u Hrvatskoj koji prema procjeni medicinske struke pate od problema neplodnosti. HDZ-ova većina, međutim, taj je zakon u Saboru odbila prihvatiti ocijenivši ga nepotpunim. Međutim, vlastiti zakon koji bi regulirao pitanje biološki potpomognute oplodnje vlada nikada nije predložila. Zbog toga mnogi parovi i do godinu dana čekaju umjetnu oplodnju u Hrvatskim bolnicama, a oni s nešto više novca skupo plaćaju različite oblike medicinski potpomognute oplodnje koji su im nedostupni u Hrvatskoj - na klinikama u Sloveniji, Austriji ili Češkoj.

XS
SM
MD
LG