Sadašnja kriza u hrvatsko-slovenskim odnosima posljedica je dugogodišnjeg nerješavanja otvorenih pitanja, tvrdi politolog Ivan Grdesic.
Nedavna odluka slovenske vlade da uskrati suglasnost za otvaranje i zatvaranje niza pregovaračkih poglavlja Hrvatske s Europskom unijom usporila je Hrvatskoj put k Europskoj uniji i dovela hrvatsko-slovenske odnose na najnižu točku u njihovoj povijesti. Bivšeg veleposlanika Hrvatske u Sjedinjenim Državama profesora na zagrebačkom fakultetu političkih znanosti doktora Ivana Grdesica zamolili smo da za Glas Amerike analizira uzroke nastale situacije i mogući izlaz iz nje.
Kriza u odnosima Hrvatske i Slovenije posljedica je, tvrdi Grdesic, dugogodišnjeg nerješavanja otvorenih bilateralnih pitanja, medju kojima je najkrupniji problem još uvijek neutvrdjena granična crta.
"To zanemarivanje, odnosno odgadjane za neka druga vremena ili za neke druge institucije kojebito umjesto nas trebale rijesiti, sada je rezultiralo ovim političkim, a ja bih rekao i medjudrzavnim sukobom. Cini mi se da je Slovenija procijenila da je to posljednji trenutak da ona riješi povoljno za sebe to pitanje razgraničenja na moru jer kad Hrvatska jednom započne i dovrši svoje pregovore morat ce Slovenija zajedno s Hrvatskom ponovno bilateralno rješavati taj spor. Tako da je ovo bio njihov zadnji adut. Cini mi se da je prejak, prejak u smislu ne samo da je naštetio Hrvatskoj i našim bilateralnim odnosima nego je i naštetio dugoročno i Sloveniji samoj. Blokiranjem nastavka Hrvatskih pregovora Slovenija stvara problem Europskoj uniji. Pa mislim da je ona se nasla u situaciji da kao mlada europska zemlja članica proizvodi probleme Europskoj uniji kad joj oni najmanje trebaju. I zbog ekonomske i financijske krize i zbog krize proširenja i zbog poljskih, ceskih i irskih stavova. To je bas ono sto Europi nije trebalo, ona je trebala pokazati sposobnost proširiti se dalje, samo uspješni sustavi imaju kapacitet proširenja. I to je Europi trebalo biti omogućeno, Hrvatska je trebala biti taj uspjeh. Da li ce neposredno naškoditi gospodarski ili kako drugačije teško mi je reci. Mislim da je Slovenija odnosno slovenska vlast doživljena pomalo ksenofobično, a pomalo i ucjenjivački," kaže Grdešić.
Neki slovenski komentatori ovih dana su iznijeli mišljenje da Slovenija u usporavanju hrvatskog puta prema Europskoj uniji nije usamljena vec da ima tihe saveznike medju nekim članicama unije. Politolog Grdesic komentirao je to ovako:
"Pa ti bi se saveznici mogli očitati medju onim državama koje nisu sklone proširenju, koje su ga voljne odgoditi pa im je to izgovor da se to tako i napravi. Jedino u tome smislu mogu vidjeti da Slovenija ima saveznike, dakle medju onima koji bi voljeli do odredjenog vremena zaustaviti hrvatsko približavanje zbog drugih europskih teskoca u njihovom funkcioniranju. To je jedina točka savezništva, ne vidim koja bi to bila država sama bila zainteresirana osim Slovenije naravno da Hrvatsku ne vidi u budućnosti u Europi."
Na pitanje kako vidi izlaz iz situacije nastale slovenskom blokadom hrvatskih pregovora sa unijom Grdesic odgovara: "Mislim da je izlaz u Europi, u Briselu i u europskim vladama koje moraju sada pronaći rjesenje. Moguća su samo dva, jedno je zaista zaustavljanje tih pregovora sto je izgleda na djelu, a drugo je pronalaženje nekog drugog rješenja odnosno da Slovenija izadje iz te situacije nekakvog čistog obraza. Pa evo mi ćemo popusti tu negdje, pa vi nastavite s odredbenim brojem pregovora a ostale za koje i onako još niste spremni možda možemo zadržati. Cini mi se da je to nekakav kompromis koji bi Europa mogla izboriti sa Slovencima a mi ćemo na to naravno pristati."
Kažnjava li sada SlovenijaHrvatskuza potez iz 2002. godine kada je hrvatska strana povukla vec utanačeni i parafirani medjudrzavni ugovor o rješenju granice crte koji je ostao zapamćen kao sporazum Drnovsek-Račan a na kojeg se službena Ljubljana i danas rado poziva?
"Pa oni su se sigurno naljutili na Hrvatsku zbog toga sto je to nerealizirano, to je nešto sto bi njima odgovaralo, ali ovog puta se moram složiti s premijerom Sanaderom, Hrvatska ne treba uci u Europu trgujući svojim teritorijem," kaže bivši hrvatski veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešić.