Danas, posljednjeg dana jesenskog zasjedanja, Sabor bi se trebao izjasniti o konačnom prijedlogu proračuna za 2009. godinu, koja će po procjeni same vlade, ali i mnogih neovisnih stručnjaka biti neizvjesna i teška.
Prije deset dana Vlada je Saboru uputila proračun u kojem su rashodi nadmašivali planirane proračunske prihode za skoro pet milijardi kuna. Međutim amandmanima na početni prijedlog proračuna, vlada je na zadnjoj sjednici održanoj koncem tjedna, proračunske rashode skresala za 2,9 milijardi kuna pa će državi za pokrivanje proračunskih rashoda u 2009. nedostajati 2,59 milijardi kuna..
Time je proračunski deficit sa prvotnih 1,6 posto godišnjeg bruto društvenog proizvoda snižen na 0,88 posto.
Međutim snižavanjem proračunskih rashoda najviše će biti oštećeno zdravstvo za čak 1,7 milijardi kuna. Ministar financija Ivan Šuker na sjednici vlade u petak objavio je kojim resorima je vlada rezala troškove kako bi se iz iduće godine izašlo sa što manjim proračunskim deficitom.
Ivan Šuker: "Ministarstvo zdravstva milijardu i sedamsto, s tim da napominjem 900 milijuna kuna dugova za lijekove će biti riješeno u tijeku ove godine preko ministarstva financija. Ministarstvo znanosti 80 milijuna, ministarstvo poljoprivrede i ribarstva i ruralnog razvoja 96 milijuna, ministarstvo rada i poduzetništva 10 milijuna, ministarstvo vanjskih poslova 47,337.000, ministarstvo branitelja 10 milijuna i ministarstvo financija 6,5 milijuna kuna."
Vlada je za 2009. srezala i neke planirane infrastrukturne investicije: tako će Hrvatske autoceste potrošiti 190 milijuna kuna manje od planiranog ali nije precizirano od kojih će se cestovnih pravaca odustati. Zanimljivo je da vlada iako štedi na zdravstvu i dalje ne želi odustati od gradnje mosta kopno Pelješac. U idućoj godini na gradnju toga mosta ipak neće biti potrošeno planiranih 419 milijuna kuna već stotinu milijuna kuna manje.
Bude li proračun kojeg vlada predlaže i konačan, država će u 2009. potrošiti 127 milijardi kuna.
Petnaest dana prije kraja godine Vlada umirovljenicima još uvijek ne želi jasno reći mogu li se nadati božićnici. Iz mirovinskog fonda vladi poručuju da novca za isplatu božićnica nema dovoljno, a vlada najavljuje da će odluku o tome mogu li se umirovljenici nadati kakvim takvim božićnicama objaviti na ovotjednoj sjednici.
Za predloženi proračun Vlada ima tek djelomičnu podršku socijalnih partnera. Poslodavci su digli ruku za predloženi proračun iako prema njemu izriču poprilične rezerve, jer je država propustila priliku da predloži proračun bez deficita. Predstavnik poslodavaca u Gospodarsko socijalnom vijeću Ivica Mudrinić je izjavio: "Mi zapravo ne znamo danas hoće li se kriza produbiti, ne znamo što nas čeka u drugom kvartalu, recimo u četvrtom, petom ili šestom mjesecu, ali imat ćemo mehanizme detekcije, imat ćemo mehanizam koji će signalizirati koji su potezi nužni da bismo izbjegli duboku krizu."
Iako je vlada popustila pred sindikalnom zahtjevom i odustala od zamrzavanja plaća u 2009. sindikati su odbili podržati predloženi proračun. Predsjednik sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić tvrdi da je on nedovoljno transparentan, da su proračunske stavke mijenjane u zadnji čas što je dovelo do konfuzije i nepreglednosti.
Predsjednik Hrvatskog nezavisnog sindikata Krešimir Sever podsjeća da Hrvatska od proglašenja neovisnosti nije imala cjelovitu gospodarsku strategiju pa je u okolnostima globalne krize njezino gospodarstvo ranjivije a posljedice krize nepredvidljive. Vladu koja ni tri dana do izglasavanja proračuna još uvijek nije imala njegovu jasnu viziju sindikalist Sever pita: "Gospodo draga imate li vi krizne scenarije za krizne situacije. Pitanje koje se otvara znate li što ćete učiniti s ovih mogućih 30.000 do 50.000 novih nezaposlenih?"
A otpuštanje u manjim i srednjim tvrtkama već su započela. Nezavisni hrvatski sindikat upozorava da je u studenom nezaposlenost porasla za 2,3 posto, u odnosu na listopad, te da se kriza već osjeti u graditeljstvu, drvno-prerađivačkoj industriji i još nekim sektorima. Krajem prošlog mjeseca jedna od vodećih hrvatskih drvo-prerađivačkih izvozničkih tvrtki „Spačva“ iz Vinkovaca zbog otkazivanja narudžbi na europskom tržištu podijelila je tri stotina otkaza.
Međutim, prava kriza za hrvatsku drvno prerađivačku industriju prema upozorenjima koja stižu iz te branše tek dolazi jer je recesija u Europskim zemljama smanjila narudžbe iz inozemstva za 40 posto. Predsjednik grupacije drvne industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori Zdravko Jelčić prošlog je tjedna pred saborskim odborom za regionalno gospodarstvo i šumarstvo najavio: "Sad smo svjedoci da ej još dodatno oko 1000 djelatnika ostalo bez posla u zadnjih mjesec dana i očekujemo do kraja godine blizu 1000 radnih mjesta će ostati praktično upražnjeno."
Hrvatski nezavisni sindikat upozorava da je oko 1.900 hrvatskih tvrtki na rubu nelikvidnosti. Uz to u prethodne dvije godine hrvatski su se građani svaki mjesec kod poslovnih banaka u prosijeku zaduživali oko milijardu i pol kuna a zadnjih nekoliko mjeseci oko 900 milijuna kuna.
Gubitak radnih mjesta u prezaduženoj državi kod prezaduženih građana stoga nosi ozbiljne posljedice.