Nakon što 20. siječnja postane 44. predsjednik Sjedinjenih Država,Barack Obama će se morati uhvatiti u koštac s brojnim izazovima od kojih su najznačajniji globalna financijska kriza, dva ratna sukoba u kojima je angažirana američka vojska – u Iraku i Afganistanu – te zategnuti odnosi s Rusijom.Jedan od američkih vanjskopolitičkih prioriteta su i odnosi s europskim zemljama.
Nakon osam godina administracije predsjednika Georgea Busha, američko-europski odnosi kao da su 'zaleđeni'.Očito je da se novi pomaci očekuju tek s početkom mandata novog predsjednika, demokrata Baracka Obame.
Charles Kupchan, stručnjak za američko-europske odnose koji radi za utjecajno Vijeće za međunarodne odnose, kaže da su se odnosi između Sjedinjenih Država i Europske unije u posljednjih nekoliko godina zamjetno popravili. "Prve godine mandata Georgea Busha bile su prilično nestabilne kada su u pitanju odnosi Amerike i Europe, prvenstveno zbog neslaganja oko rata u Iraku.Međutim, u svom drugom mandatu, predsjednik Bush se trudio da se odnosi poprave.Europljani – barem njihova politička elita – su uzvratili istom mjerom.Rezultat je mnogo bolja suradnja – od Kosova i Gruzije pa do koordinacije u rješavanju globalne financijske krize".
Iako je u vrhovima političke vlasti odnos bolji, aktualni američki predsjednik je u većini država Europe i dalje izrazito nepopularan.Većina analitičara smatra da je to djelomično zbog toga što je gospodin Bush vodio vanjsku politiku po načelu 'ili ste s nama, ili nam se maknite s puta'.Većina Europljana priželjkivala je da novi predsjednik Sjedinjenih Država postane demokrat Barack Obama.
Obama je u okviru svoje izborne kampanje posjetio i Europu.24. srpnja je u Berlinu, u govoru pred oko 200 tisuća ljudi, rekao i ovo:"Točno je – postojale su razlike između Amerike i Europe.Bit će ih i u budućnosti - u to ne trebamo sumnjati.Međutim, ono što nas povezuje je činjenica da smo građani iste, globalne zajednice, da su nam zajednički njezini problemi.Problemi će ostati i kada u Bijelu kuću uđe novi predsjednik.U ovom novom stoljeću, od nas – Amerikanaca i Europljana – tražit će se više, a ne manje. Partnerstvo i suradnja nisu nešto što možemo izabrati ili odbiti… Partnerstvo i suradnja su jedini mogući način da zaštitimo naše zemlje i poradimo na boljitku cijelog svijeta".
Barack Obama je u Berlinu ponovio stajalište svojih prethodnika – Amerika nema boljeg partnera nego što je Europa. "Istinsko partnerstvo i istinski napredak ovise o kontinuiranom radu i žrtvovanju.Kada su u pitanju odnosi Amerike i Europe, to znači da se teret razvojne politike i diplomacije, teret mira i napretka mora ravnomjerno podijeliti.Saveznici trebaju slušati jedni druge, učiti jedni od drugih, i najvažnije – imati povjerenja jedni u druge".
Analitičari smatraju da je europski entuzijazam za Baracka Obamu velikim dijelom posljedica toga što se u Europi očekuje da će on obnoviti veze između dva kontinenta. Što više, očekuje se da će Washington u budućnosti više uvažavati mišljenje svojih europskih saveznika – kaže Wess Mitchell iz Centra za europsku politiku u Washingtonu. "Postoji entuzijazam za osobu koja – za razliku od Busha – ima slična ideološka i filozofska uvjerenja kao i Europljani.U Europi se naime smatra da Barack Obama na domaćoj sceni zastupa više aktivističku politiku, koja je slična europskoj.U vanjskoj politici, Europljani smatraju da će Obama biti nešto oprezniji nego što je bio njegov prethodnik.Također očekuje se da će američka vanjska politika biti manje unilateralna, te da će biti više dogovaranja sa saveznicima".
Charles Kupchan navodi još jedan razlog zbog čega je Barack Obama u Europi izrazito popularan. "Europljani izbor Baracka Obame za predsjednika tumače kao znak da je na scenu stupila zaista multikulturalna, pluralistična Amerika, koja je k tome još i izrazito mlada… To su odlike koje Europljani priželjkuju i za sebe – iako se one neće moći postići još izvjesno vrijeme.Naime, situacija s rasnim i etničkim manjinama u Europi je prilično teška.Činjenica da je jedan američki crnac postao predsjednik oduševila je Europljane, ali je probudila i želju da i njihove zemlje postignu takav napredak na planu rasnih odnosa".
Obamina vanjskopolitička ekipa nastoji umanjiti razmjerno vrlo velika očekivanja u odnosu na prve poteze nove administracije.Naglašava se da se izazovi na svjetskoj sceni nisu promijenili – Iran i dalje nastoji razviti nuklearno naoružanje a Rusija se prema susjedima ponaša sve agresivnije.S tim je povezano i pitanje budućeg članstva Ukrajine i Gruzije u NATO savezu.Osim toga, tu je i najava postavljanja američkog raketnog štita u dvjema državama Središnje Europe – čemu se Moskva protivi.
Međutim, analitičari prognoziraju da će stvarni test američko-europskih odnosa biti Afganistan, odnosno tamošnja misija NATO saveza.Barack Obama je najavio da će Washington u južna područja Afganistana – gdje se vode najveće borbe s talibanima – poslati pojačanja. Međutim, Obama želi da to učine i europski saveznici, pogotovo Njemačka.Do sada je njemačka vlada prilično okolišala kada je u pitanju slanje njezine vojske u najkritičnija područja Afganistana.
William Drozdiak, direktor Američkog vijeća za Njemačku, kaže da Berlin mora ispuniti svoje obveze prema NATO savezu te uz to i preuzeti lidersku poziciju kada je u pitanju misija u Afganistanu. "Postoji želja da se teret te misije raspodijeli pravednije. To nije želja samo Obamine administracije, tu je i želja Britanije, Kanade i Nizozemske – zemalja čiji vojnici ratuju u južnom Afganistanu.Praksa izbjegavanja opasnih aspekata misije – što je do sada činila Njemačka – šteti ukupnom moralu u NATO savezu".
Američki stručnjaci smatraju da budućeg američkog predsjednika Baracka Obamu očekuje izrazito težak diplomatski zadatak kada je u pitanju njemačko sudjelovanje u misiji NATO saveza u Afganistanu.On će od kancelarke Angele Merkel morati zatražiti da u Afganistan pošalje pojačanja – što će njoj biti izrazito teško.Naime, 2009. u Njemačkoj se održavaju parlamentarni izbori, a slanje vojske u opasne dijelove Afganistana u Njemačkoj je izrazito nepopularna ideja.