Američka vlada troši kao nikad ranije na spašavanje i obnovu vitalnosti gospodarstva zemlje. U tijeku je provedba plana spašavanja američkih financijskih institucija vrijednog 770 milijardi dolara. To je povrh 152 milijarde dolara u smanjenju poreza i ekonomskim poticajima koje je predsjednik Bush odobrio ranije ove godine.
Administracija je također utrošila ogromne svote na spašavanja najvećih hipotekarnih zajmodavaca Fannie Mae i Freddie Mac, kao i osiguravajuću korporaciju AIG. Razmatraju se daljnja financijska spašavanja bankovnog diva CitiGroup, te proizvođača automobila General Motors, Ford i Chrysler.
Uz sve to, dolazeća administracija novoizabranog predsjednika Baracka Obame predlaže dvogodišnji paket ekonomskih stimulacija, procijenjen na 300 do 700 milijardi dolara. S tako velikim brojevima teško je ocijeniti kolika će biti konačna cijena svih napora na oporavku ekonomije.Procjene jako variraju, ali Gus Faucher, direktor za makroekonomiju pri websajtu Moody's Economy.com, kaže da će odgovor vjerojatno sadržavati 13 znamenki: "Kad sve bude gotovo, mislim da ćemo biti na dva bilijuna dolara, kad se uključe razni stimulacijski paketi, te sve instance hitnih spašavanja pojedinih kompanija ili čitavih sektora. Mislim da ne treba posebno isticati da je to prilična količina novca".
Čak i u najvećoj ekonomiji svijeta teško je – ako ne i nemoguće! – prikupiti tako ogromnu količinu kapitala. Dakle, odakle će doći sav taj novac? Gus Faucher kaže da će vlada posuditi novac, velik dio od drugih zemalja: "Prodavat će obveznice, a većina kupaca bit će iz inozemstva. Dakle, stranci će kupovati američke obveznice, odnosno financirati naš proračunski deficit".
Mnogi ekonomisti se slažu da je proračunska potrošnja nužno zlo kako bi se pokrenula posrnula ekonomija. James Horney, direktor za saveznu fiskalnu politiku pri Centru za proračun i proračunske prioritete, u Washingtonu, slaže se, ali, ističe da gospodin Obama i njegova ekonomska ekipa s pravom brinu oko toga kako će se divovski programi dugoročno očitovati na savezni proračun: "Premda je za nas neophodno da odemo u tako veliki deficit kratkoročno, mislim da je ključno za novoizabranog predsjednika Obamu i njegovu ekipu da pokažu kako će nas dugoročno postaviti na put smanjenja tih deficita. Oni su o tome već i govorili".
Još jedno od otvorenih pitanja je hoće li američka vlada uspjeti povratiti novac koji troši na revitalizaciju ekonomije. Ken Mayland, predsjednik istraživačke tvrtke ClearView Economics, kaže da je u većini ranijih spašavanja korporacija vlada uspjela povratiti svoje investicije."Kada pogledate na takozvano 'spašavanje' Chryslera ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća, savezna je vlada na tome, na koncu, zaradila. I avioprijevoznicima je bila pružena financijska pomoć nakon terorističkih napada u rujnu 2001, i to se također vratilo. Izdaci će sada biti enormno veliki, ali nešto će se od toga povratiti".
Dio plana ekonomskog oporavka uključuje da vlada kupuje dionice u bankama. Gus Faucher kaže da bi se taj potez na dugi rok mogao isplatiti: "Za pretpostaviti je da će vlada dobivati dividende na dionice a, potom, u budućnosti, prodat će te dionice i na njima zaraditi. Dakle, što se tiče 700 milijardi dolara za spašavanje financijskog sektora, savezna vlada će najvjerojatnije nadoknaditi većinu, ako ne i sve što je uložila u to spašavanje. Ako sve završi dobro, onda je moguće da će vlada iz toga i profitirati".
No, hoće li to uspjeti? James Horney kaže da hoće … na koncu. On vjeruje da stimulacijski paketi i financijska spašavanja neće momentalno zaustaviti recesiju, ali će – kaže - ublažiti efekte ekonomskog pada i okrenuti američku ekonomiju u pravom smjeru. Novoizabrani predsjednik Barack Obama upozorio je Amerikance da će ekonomija najvjerojatnije ići još na gore prije nego što se stanje počne popravljati. No, on se nada da će njegove ekonomske inicijative – uz one koje je već pokrenuo predsjednik Bush – pokrenuti stvari u pravom smjeru.