U anketi koju je časopis Rolling Stone proveo među 179 glazbenika, producenata, glazbenih urednika i kritičara te drugih iz glazbene industrije, najvećim glasom cijelog rock razdoblja, njegovim “prvim grlom,” proglašena je, četrnaestog studenog, šezdesetšestogodišnja Aretha Franklin. Ispred Raya Charlesa, ispred Elvisa, ispred Sama Cookea i Johna Lennona i devedeset i četvero drugih dobro poznatih imena. Legenda Motowna, Aretha je odavno već “Kraljica soula,” jedan od najutjecajnijih i najznačajnijih glasova u povijesti popa, dobitnica i cijelog niza drugih, prestižnih nagrada.
Vladavina “Kraljice soula” doista je duga i legendarna. Rođena 1942. godine, u Memphisu, u Tennesseeju, kao jedno od petero djece evangelističkog svećenika C. L. Franklina i Barbare Siggers Franklin, Aretha Louise Franklin svoju je diskografsku karijeru započela kad joj je bilo samo 14 godina. Sa samo četrnaest, bila je već i majka dvoje djece. Svoj prvi veliki uspjeh Aretha je zabilježila 1967. godine, albumom I Never Loved a Man (the Way I Love You),snimljenim za Atlantic, u produkciji Jerryja Wexlera.
Cijelom svijetu poznata samo kao Aretha, mnogima u Americi i kao “Sister Ree,” Aretha Franklin, koja svoj kraljevski status drži i na područjima gospela, bluesa, popa i rocka, postat će, 1987. godine, prva žena primljena u Rock and Roll Hall of Fame – priznanje njenom veličanstvenom, dramskom mezzo-sopranu, s rasponom od tri oktave, i njenom ogromnom utjecaju na glazbu diljem svijeta. Svojim glasom, Aretha će dirnuti srca milijuna i milijuna slušatelja.
Dugo i uzbudljivo glazbeno putovanje te pjevačice, skladateljice i pijanistice također, započelo je u Detroitu, u gospel zboru baptističke crkve njena oca. Sam Cooke, Mahalia Jackson, Clara Ward i mnogi drugi bili su česti gosti u domu svećenika Franklina. Svoje korijene u gospelu Aretha nikad nije napustila.
“Najveći glas nakon Billie Holiday,” rekao je za Arethin legendarni lovac na talente i glazbeni producent John Hammond. “Nova Bessie Smith,” tim su riječima dočekali Arethu u europskim zemljama. S Hammondom je, za Columbia Records, 1960. godine, Aretha Franklin i potpisala svoj prvi ugovor i otišla u New York. Pod utjecajem svojih idola – Dinah Washington i Sama Cookea – imala je s Columbijom nekoliko hitova, ali do sredine šezdesetih vrlo malo komercijalnog uspjeha. Tek kad je prešla u Atlantici udaljila se od utjecaja jazza, te u svoj stil unijela više elemenata gospela, Aretha Franklin je našla svoj zvuk u strastvenim sekularnim ljubavnim pjesmama. Za Arethu, soul je bio spoj osobnoga i emocionalnoga s energijom crnačkog pokreta 60-ih godina. Potkraj tog desetljeća i tijekom sedamdesetih godina rijetke su bile njene snimke koje nisu odmah postale klasici soula.
Tijekom tog razdoblja, Aretha je i bila snažan simbol crnačkog napredovanja. Često je svojim nastupima doprinosila borbi za građanska prava i pružala podršku prijatelju obitelji, Martinu Lutheru Kingu. Aretha će i pjevati na pogrebu Kinga, ali i na inauguraciji predsjednika Williama Jeffersona Clintona. Bit će jednim od dobitnika Nacionalne medalje za umjetnost, iz ruku predsjednika Clintona, 1999. godine, te Predsjedničke medalje slobode, 2005. godine, iz ruku predsjednika Georgea W. Busha.
Najmlađi dobitnik prestižne nagrade washingtonskog Centra Kennedy, za životni doprinos kulturi Sjedinjenih Država, Arethi Franklin dodjeljeni su i počasni doktorati Sveučilišta Detroit i bostonskog Berklee College of Music. G. 1985., na svečanosti kojom je obilježeno bilo njenih 25 godina u show-businessu, guverner Michigana proglasio je njen glas “prirodnim resursom države.” Prva crnkinja koja se pojavila na naslovnici Timea, Aretha Franklin dobitnica je i 21 Grammyja. Nebrojene su američke i svjetske nagrade i priznanja dodjeljeni “Kraljici soula” tijekom njene karijere duge gotovo pola stoljeća.
Kad je soul, sredinom sedamdesetih godina, izgubio dosta od svog političkog i društvenog značaja i karijera Arethe Franklin je na neko vrijeme zastala. Glazbeni trendovi vremena odražavali su neke druge vrijednosti, ali Aretha će se, osamdesetih godina, vratiti, u duetima s mnogim slavnim vokalistima, od Georgea Bensona i Luthera Vandrossa do Annie Lenox i Georgea Michaela. Bit će i drugih hitova, ali oni rani – Never Loved A Man, Chain Of Fools, Do Right Woman – Do Right Man, Natural Woman, Think i Respect ostaju određujući za “Kraljicu soula.”
U Arethinom glasu čuju se mnogi glasovi. Ona ne pjeva samo za crnačke žene, već za sve žene. Ona ne pjeva samo o stanju žena nego o stanju čovječanstva. Njena verzija pjesme Respect, Otisa Reddinga, njen prvi veliki uspjeh za koji je, 1968. godine, dobila svoja prva dva Grammyja, bila je prekretnica feminističkog pokreta, ali i himna pokreta za građanska prava. Za sve one koji u toj riječi možda nešto ne razumiju, Aretha Franklin je i sriče – R-E-S-P-E-C-T!