Od Motoroline “cigle” do BlackBerryja i iPhonea, celularni je ili mobilni telefon napravio veliki skok u samo 25 godina. Upravo je i proslavio četvrt stoljeća.
Trinaestog listopada 1983. godine, Bob Barnett, predsjednik kompanije Ameritech Mobile Communications, kako se kompanija tada zvala, nazvao je, sa stadiona Soldier Field, u Chicagu, nećaka Alexandera Grahama Bella, koji se tada zatekao u Berlinu, koristeći Motorolin ručni komunikacijski uređaj, odnosno mobilni DynaTAC telefon, zbog svoje veličine i težine popularno zvan “cigla.”
Bila je to prva komercijalna uporaba mobitela.
Nešto ranije – 23. rujna iste godine – američko Vijeće za telekomunikacije odobrilo je komercijalnu proizvodnju i uporabu Motorolinog mobitela DynaTAC 8000x (za koji je prototip izrađen još u travnju 1973. godine) i revolucija bežične komunikacije je započela.
Motorolino bežično nasljeđe datira još iz 30-ih godina prošlog stoljeća, kad su na tržište lansirali prvi komercijalno uspješni auto radio, a onda, tijekom idućih nekoliko desetljeća, proizveli i prvi pager i prvi telefon u automobilu i prvi radio transponder, a krajem 60-ih i tijekom 70-ih godina, razvili i ručni komunikacijski uređaj namijenjen masovnoj uporabi, poznat, danas, kao mobitel.
Tko bi pomislio, prije 25 godina, da ćemo danas svi hodati okolo nalik Borgu, iz “Star Treka?”
Onaj Barnettov poziv, prije 25 godina, pokrenut će i industriju danas godišnje vrijednu blizu 150 milijardi dolara.
Prvi mobitel, težak oko jednog kilograma, dužine gotovo 30 centimetara, baš i nije bio mobilan. A nije bio ni pristupačan – koštao je 3.995 dolara. Mjesečna je pretplata iznosila 50 dolara, a baterija dostajala za 60 minuta razgovora.
Mobitel je tada bio samo za superbogatog čovjeka. Ipak, pretplatilo ih se tada, odnosno prijavilo na listu čekanja, oko 12.000.
Koju razliku čini 25 godina!
Danas, mobi je sastavni dio naše kulture i života. Stane u stražnji džep hlača. A ni razgovori više nisu njegova primarna uloga. U Sjedinjenim Državama, prema podacima iz lipnja, ima 262 milijuna i 700.000 mobilnih korisnika – otprilike 84% stanovništva. U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja, poslano je više od 384 milijarde tekst-poruka, za razliku od “samo” 295 milijardi poziva. Tijekom istog razdoblja, Amerikanci su, u prosjeku, razgovarajući putem mobitela, proveli ukupno 187 milijardi minuta svakog mjeseca. To je, ukupno, više od šest milijardi minuta dnevno, odnosno po osobi – blizu 13 sati mjesečno.
U svijetu, prema jednom izvješću Ujedinjenih naroda, blizu četiri milijarde je mobitela, više od pola stanovništva planeta.
Na tone je materijala napisano o tome kako nas je kultura mobitela promijenila. Razgovaramo zato što možemo, a ne zato što moramo ili želimo. Sviđalo se to nama ili ne, na raspolaganju smo sada svakome, u svako doba dana. S nevjerojatnom lakoćom dopiremo jedni do drugih, s nevjerojatnom lakoćom razgovaramo jedni s drugima. Ali i izloženi smo privatnim razgovorima drugih, na javnim mjestima.
Kako je to netko ovih dana, uz 25. rođendan mobitela, rekao: 'Otišao sam na WC, na jednom aerodromu. Za mnom je ušao tip, blebećući glasno na mobitelu. Obavio je što je morao, pustio za sobom vodu i otišao, a da pri tome nijedne sekunde nije s blebetanjem prestao. Tog dana za mene je civilizacija nestala.'
Paaaa... sretan dvadeset peti, mobi.