Analitičari
i američki dužnosnici kažu da je američki pritisak na Pakistan glede borbe
protiv terorizma naštetio odnosu pakistanske vlade i oružanih snaga, koji imaju
različita mišljenja o tome koliko pomoći i podrške Pakistan treba pružiti
pojačanim naporima Sjedinjenih Država u anti terorističkim operacijama.
Čini se da dobri odnosi izmedju utjecajnog pakistanskog vojnog čelništva i novoizabrane civilne vlade nisu dugo trajali. Analitičari kažu da su povećani broj napada američkih bespilotnih letjelica i tajne operacije na navodna teroristička uporišta razljutili javnost u Pakistanu te doveli do raskola izmedju generala i političara.
Larry Goodson, profesor na Američkom ratnom koledžu kaže da bi se ovaj raskol mogao produbiti usljed pojačanog pritiska unutar Pakistana, zbog oružanih napada, te vanjskog pritiska na poličare od strane Sjedinjenih Država:
"To zaista odražava raskol, koji bi se mogao proširiti i produbiti, pa čak i postati pravi rascjep unutar pakistanske politike i strategije."
Mnogi su Pakistanci kritizirali bivšeg vojnog zapovjednika, generala Perveza Musharrafa da je previše blizak Sjedinjenim Državama. Analitičari kažu da unutar vojske postoji duboka sumnja da je novi predsjednik Asif Ali Zardari, prvi civilni pakistanski predsjednik u skoro devet godina, krenuo istom putanjom.
Larry Goodson kaže da bi ova sumnja, zajedno sa rastućom unutarnjom terorističkom prijetnjom, mogla ubrzati povratak na vojnu vladavinu, u zemlji koja se koleba izmedju vojne i civilne vladavine još od 1947, kada je postala neovisna država:
"Klatilo izmedju civilne i vojne vladavine se sada ljulja brže. Mislim da vojska u ovom slučaju ima toliko velik ulog da ne može dozvoliti da bude izvan centra dogadjanja na duže vrijeme, dok civilna vlada na jedan način sve kvari svojim medjusobnim neprikladnim prepirkama. Vjerujem da je period slaganja izmedju civilne vlasti i vojske bio ograničen i da je već završio."
Predsjednik Zardari, suprug ubijene bivše premijerke Benazir Bhutto, obećao je da će suradjivati sa Sjedinjenim Državama u eliminiranju terorističkih utočišta u plemenskim područjima. No, takva suradnja nije popularna u Pakistanu. Predsjednik Zardari takodjer je pokušao pokrenuti mirovne pregovore sa militantnim grupama u plemenskim područjima, potez koji su Sjednjene Države oštro kritizirale.
No, nedavno bombardiranje hotela Marriott u Islamabadu u kojem je poginulo više od 50 ljudi, također je dovelo do naglog preokreta u Pakistanu. Islamski militanti lojalni Talibanima i Al-Qaidi okrivljeni su za ovaj napad.
Službeni izvori navode da se gospodin Zardari za vrijeme svog nedavnog posjeta Sjedinjenim Državama susreo u tajnosti sa čelnim čovjekom CIA-e, Michaelom Hydenom kako bi razgovarali o terorizmu i suradnji dviju zemalja.
Ono što je kontroverzno jest uloga unutarnje obaviještajne službe, koju se često naziva tajnom vladom Pakistana. Obavještajna je služba velikim dijelom bila zaslužna za stvaranje Talibana 90-ih godina prošlog stoljeća, kako bi se oni umješali u zbivanja u susjednom Afganistanu. U američkim političkim i obavještajnim krugovima postoji vjerovanje da pakistanska obavještajna služba još uvijek podržava islamističke militante u plemenskim područjima, možda ne na najvišim nivoima, ali svakako u nekim elementima.
Shuja Nawaz, analitičar pakistanskih vojnih pitanja, kaže da su ljudi unutar obavještajne službe koji su pomogli u stvaranju Talibana, već odavno u mirovini, al da unutar ove službe jos uvijek postoje simpatizeri Talibana, u glavnom uredu, kao i na terenu:
"Moguće je da još uvijek održavaju veze sa afganistanskim mudžahedinima i sa Talibanima. To je problem, ti ljudi koji su ili snažno podvojeni ili je njihova lojalnost podjeljena."
Glavni vojni zapovjednik, general Ashfaq Kayani, obećao je da će vojsku držati dalje od politike. No, Shuja Nawaz napominje da su takva obećanja već prije dana i prekršena u Pakistanu:
"On to jeste rekao, kao što su rekli i drugi zapovjednici prije njega. Ali, nekad se nešto dogodi, i oni promjene svoja mišljenja. Dakle, ja se ne bih kladio u tako nešto.
"Ranije ovaj tjedan, general Kayani imenovao je generala Ahmeda Shujaa Pashua novim čelnikom obavještajne službe. Na svojoj bivšoj dužnosti zapovjednika vojnih operacija, general Pasha nadgledao je vojne operacije u plemenskim područjima. Neslužbeno, američki dužnosnici izrazili su skepsu da će imenovanje generala Pashe na ovu dužnost značiti i striktnije akcije protiv militanata."