Nakon održavanja Olimpijskih igara u Pekingu, Kina je, čini se, barem na nekim poljima postala zemlja s više sloboda. Iako kineske vlasti još uvijek provode cenzuru na Internetu, neki međunarodni sajtovi, poput Glasa Amerike, koji su do prije Olimpijade
bili blokirani, sada su dostupni njenim građanima.
Web stranica Glasa Amerike jedna je od nekoliko međunarodnih Internet sajtova koje je godinama blokirala kineska vlada. No, uoči početka Olimpijskih igara u Pekingu, taj je sajt deblokiran i otada se 'promet' na Internet stranicama povećao za 58 tisuća ljudi dnevno.
William Baum, glavni urednik kineske redakcije Glasa Amerike, kaže da su novi posjetitelji web sajta ove novinske agencije kritični prema kineskoj vladi: "Kada živite u okružju u kojem mediji nisu otvoreni i gdje su jedini izvor međunarodnih vijesti mediji pod državnom kontrolom - poput novinske agencije Xinhua /čitaj: Šinhua/ i mreže nadzornih kamera CCTV – onda će ljudi, kad čuju neko mišljenje koje se kosi s vladinim, vjerojatno pomisliti da to mišljenje nije objektivno."
I dok Kina tvrdi da je otvorila pristup Internetu, gospodin Baum kaže da njenih navodnih 30 tisuća monitora za nadziranje sadržaja na Internet stranicama još rade punom parom. Primjerice, priče ili poveznice unutar sajtova koje se odnose na kontroverzne teme poput Tibeta ili Tajvana još se uvijek redovito blokira.
Domaći kineski sajtovi još su pod većim vladinim povećalom. Zhang Shihe autor je dnevnog bloga u Pekingu, u kojem piše o svemu što mu padne na pamet. On kaže da je njegov sajt, koji posjećuje oko 15 tisuća pretplatnika, u prošlih 30 dana 11 dana bio nedostupan: "Posljednjih nekoliko godina ograničenja su postala sve veća. Do prije tri godine, moj blog nikada nije bio izbrisan. Svakim su danom sve strožiji. Nije to nužno zbog Olimpijade, jer čak i prije igara kontrola je bila pojačana."
Međutim, čini se da mladi Kinezi u jednom Internet cafeu u Pekingu ne osjećaju ove vladine restrikcije. Jedan od njih kaže da rijetko posjećuje strane sajtove, drugi da rijetko čita vijesti, već uglavnom kupuje i komunicira s drugima na Internetu, dok treći pretražuje samo vijesti iz svijeta zabave, te ponekad 'skine' koju pjesmu ili igra igre.
No, čak i 'skidanje' glazbe s Interneta u Kini ima političke i ekonomske posljedice. I-Tunes, u vlasništvu američke kompjutorske kompanije Apple, stranica je koja je u kolovozu bila privremeno blokirana, nakon što je na njoj objavljen album pod nazivom Pjesme za Tibet.
Gilbert Kaplan, odvjetnik pri neprofitnoj američkoj organizaciji koja se zalaže za promicanje slobode govora, otvoreniju vladu te javno sudjelovanje u rješavanju građanskih pitanja, zahtijeva od vlade Sjedinjenih Država da zbog kineske cenzure prekine trgovinu s tom zemljom. Budući da Kina izvozi svoje kompjutore, za uzvrat - kaže on - trebala bi 'skinuti okove' s međunarodnih Internet stranica.
"Dio ove pogodbe morao bi uključiti pristup na kinesko tržište utjecajnim uslužnim i Internet kompanijama iz Sjedinjenih Država poput Yahooa, Flickera i Wikipedije, te novinskim agencijama poput BBC-ja, kao i ostalim blokiranim Internet stranicama," kaže Kaplan.
Kaplan kaže da se nada da će, koristeći se ekonomskim pritiskom, uspjeti postići ono što se ne može diplomatskim putem: da se trajno sruši veliki informatičko-komunikacijski kineski zid.