Linkovi

Europa i Rusija


Sa sve većim razlikama između Zapada i Rusije u vezi s Gruzijom, Europska unija se nametnula kao glavni mirovni posrednik u rješavanju ove krize. Mnogi europski analitičari smatraju da će Gruzija i Ukrajina biti vrlo važne za budućnost Europske unije.

Kriza u Gruziji nastala je kada je ruska vojska početkom prošlog mjeseca ušla u Južnu Osetiju i Abhaziju, dvije separatističke regije na teritoriju Gruzije. Prethodno, gruzijske su snage izvršile napad na separatiste, u – kako se čini – želji da ove regije budu vraćene pod njezin suverenitet. No, ruska je vojska bila jača. Nakon nekoliko posjeta Moskvi i Tbilisiju primirje je u kolovozu ugovorio francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, čija zemlja predsjedava Europskom unijom. Prije par dana, opet se vratio u regiju kako bi osigurao da Moskva sporazum u potpunosti poštuje. U isto vrijeme, u Bruxellesu su se s predsjednikom Ukrajine susreli čelnici svih članica Unije. Rezultat tih razgovora bio je europska ponuda Kijevu da s Unijom zaključi sporazum o partnerstvu. No, primijećeno je da Europska Unija Ukrajini nije ponudila i punopravno članstvo.

Francuski predsjednik Sarkozy izjavio je da je partnerstvo u ovom trenutku 'jedino što Unija Ukrajini može ponuditi'. I Ukrajina i Gruzija žele ući i u NATO savez i u Europsku uniju. Međutim, Moskva ih smatra dijelom svoje sfere utjecaja. Europa je podijeljena u vezi s intenzitetom budućih veza s te dvije bivše sovjetske republike. Neke se zemlje zbog toga ne žele konfrontirati s Rusijom, druge pak smatraju da je najvažnije što misle Gruzija i Ukrajina, a ne Moskva. Nije inače samo Europska unija podijeljena. NATO savez je na svom summitu u travnju odlučio da Ukrajini i Gruziji ne ponudi akcijski plan koji – nakon provedenih reformi – vodi k članstvu. Članstvo je obećano, ali ne s konkretnim datumom. Znači, slično kao i u slučaju Europske unije.

Andrew Wilson, stručnjak za Rusiju i Istočnu Europu, koji radi u ne-vladinom Europskom vijeću za međunarodne odnose, kaže da je Europska unija ipak sve bliže odluci da i Gruzija i Ukrajina imaju pravo na članstvo – ukoliko to žele. "Neke članice Unije, koje su također i članice NATO saveza, shvatile su da je u travnju učinjena pogreška. NATO je trebao ponuditi Gruziji i Ukrajini provedbu svog Akcijskog plana. Odbijanjem da se to učini Moskvi je odaslan pogrešan signal… da Europi i NATO savezu nije stalo… Iako neke druge zemlje misle suprotno, smatram da ju ovom trenutku imamo više pristaša približavanja Gruzije i Ukrajine NATO-u i Europskoj uniji".

Analitičari razlog za europsku opreznost vide u činjenici da se Unija opskrbljuje ruskim prirodnim plinom – koji predstavlja oko četvrtinu ukupnih potreba kontinenta. Čelnici Unije su zbog toga – tvrde neki analitičari – i odustali od sankcija protiv Moskve, usprkos činjenici što se Rusija još nije u potpunosti povukla iz Gruzije. Amanda Akcakoca iz Centra za europsku politiku u Bruxellesu kaže da Unija u ovom trenutku ne može mnogo utjecati na Moskvu. "Kratkoročno, čak i dugoročno gledano, Europska unija neće imati mnogo utjecaja na ruske odluke. Moskva tu drži većinu karata, zbog toga je i Unija vrlo blago reagirala na rusku akciju u Gruziji. Čak kada bi Unija i bila jedinstvenija, ostaje činjenica da je niz njezinih članica ovisan o ruskim energentima".

Amanda Akcakoca smatra, međutim, da je preuranjeno govoriti o nekom novom hladnom ratu. "Jedina sličnost s hladnim ratom je u tome što su preko Europe i tada išli kanali komunikacije između Zapada i Rusije. To Europa i sada čini".

Međutim, analitičari naglašavaju da Unija mora jasno reći kakve veze želi imati s Ukrajinom i Gruzijom, odnosno koliko daleko na istok se želi širiti. I dok neki stručnjaci smatraju da takvo širenje vodi k sukobu s Rusijom, Andrew Wilson misli da je najbolji put - olabaviti strateške veze s Rusijom, a pojačati veze s njezinim bivšim satelitima, poput Gruzije i Ukrajine. "Rusiju treba držati na distanci. Njezinim firmama i poslovnim ljudima treba nametnuti oštriju kontrolu, kada posluju na Zapadu. U isto vrijeme – to je možda najvažnije – s ruskim susjedima u istočnoj Europi treba ojačati veze".

"Iako u Europi vlada mišljenje da su - kada je Rusija u pitanju – opcije ograničene, Europa je u odnosu na Rusiju mnogo snažnija nego što to i sama misli" – kaže Andrew Wilson iz Europskog vijeća za međunarodne odnose. Europa mora prestrukturirati svoje energetske potencijale, kako ne bi bila toliko ovisna o Moskvi, kaže ovaj stručnjak.

XS
SM
MD
LG