Voditelj projekta ubrzivača čestica Hadron Lyn Evans uključen je u poduhvat od samog početka izgradnje.
"Evo, već je prošlo 14 godina. Mislim da je to vrlo dugo razdoblje za bilo koji znanstveni projekt, tako da mi je, iskreno govoreći, drago da smo stigli do kraja."
Kraj je, ustvari, početak … početak velikog putovanja u nepoznato – kako objašnjava Evans – koje, međutim, NEĆE početi običnim puštanjem stroja u rad.
"Nema velikog crvenog prekidača – kako to zamišlja priličan broj ljudi – koji pokrene čitav pogon i rezultati se samo počnu slijevati. To je vrlo složena operacija koju počinjemo tako da zraku pustimo da jednom obiđe prsten. Ukoliko nam to uspije prvog dana, bit će neizmjerno sretan."
Large Hadron Collider – poznat po kratici LHC – najsnažniji je ubrzivač čestica u svijetu. Divovski stroj mogao bi revolucionirati naše razumijevanje svemira stvaranjem uvjeta kakvi su postojali manje od milijarditog djelića sekunde nakon Velikog praska. Čitav se prstenasti uređaj nalazi u 27-kilometarskom tunelu, koji prelazi granicu Švicarske i Francuske, kraj Ženeve.
Ubrzivač ima ogromne detektore koji ispunjavaju prostorije veličine katedrale, postavljene na izvjesnim udaljenostima uzduž prstena. Zrake vodi oko 6 tisuća super-provodljivih magneta. Evans kaže da oko 50 tisuća tona opreme treba biti rashlađeno na nižu temperaturu nego što je ona u dalekom svemiru. Protoni se uvode izravno u prsten kroz dvije linike injiciranja, po jedna za svaku zraku. Evans kaže da će 10. rujna biti učinjen prvi pokušaj da se dvije zrake protona puste čitavim putem oko prstena.
"Kada se te dvije zrake sudare, dakle kada se sudare čestice, onda će doći do stvaranja energije. Ta se energija može pretvoriti u masu, a, ako postoji visoka energija onda se mogu stvoriti i teške čestice."
Trebat će par mjeseci da se sudari dovedu do željene visoke energetske razine; kad LHC bude radio punom brzinom, ubrzani protoni kretat će se brzinom bliskom brzini svjetlosti, a čitav će uređaj stvarati oko 800 milijuna sudara parova protona svake sekunde. John Ellis, teoretski fizičar u CERN-u, kaže da se LHC može smatrati najfantastičnijim mikroskopom u svijetu jer će moći zagledati deset puta dublje u strukturu tvari nego ijedan ubrzivač ili mikroskop od ranije.
"Možete ga smatrati i najfantastičnijim teleskopom u svijetu jer nas vodi u uvjete koji su postojali vrlo rano u povijesti svemira, ustvari sićušni dio sekunde nakon Velikog praska. Dakle, potražit ćemo odgovore na temeljna pitanja o strukturi materije … od čega je napravljena, što ju drži na okupu … kako je svemir postao ovakav kakav je danas."
Fizičari vjeruju da će ubrzivač Hadron dovesti do otkrića nove elementarne čestice, nazvane Higgsov bozon, koju se smatra 'nedostajućom karikom' fizike čestica; vjeruje se da će ona dati odgovor na pitanje zašto subatomske čestice imaju težinu ili masu. I dok CERN slavi svoje dostignuće, čuju se i upozorenja katastrofičara: Large Hadron Collider – kažu oni - stvorit će ogromnu crnu rupu koja će progutati Zemlju. Fizičari kažu da su takva proročanstva o smaku svijeta - budalasta; kozmičke zrake bombardiraju Zemlju od njezina nastanka, prije 4 i pol milijarde godina, izazivajući jednake sudare čestica. Dosad, Zemlja je preživjela, kaže Lyn Evans.
"Ni ja, a vjerujem niti itko drugi zdrave pameti, ne očekuje da ga 'proguta' hipotetska crna rupa, nastala u Hadron Collideru."