Linkovi

Nastavljaju se napetosti između Rusije i Gruzije


Regije Abhazije i Južne Osetije – koje se nalaze na gruzijskom državnom teritoriju – proglasile su nezavisnost početkom devedesetih. Njihovu državnost nije diplomatski priznala niti jedna zemlja. Svaki od dosadašnjih predsjednika Gruzije obećavao je da će ih vratiti pod kontrolu Tbilisija. Jason Lyall koji predaje na sveučilištu Princeton kaže da je to zbog toga što su ove dvije enklave vrlo povezane s Rusijom.

"Vrlo su bliske s Moskvom i ta veza postaje sve jača. I u samim enklavama jača zabrinutost da ih Rusija postupno, ali vrlo efikasno, pripaja svom teritoriju. Do sada je samo politički vrh tih regija bio povezan s Moskvom, no sada su i njihove ekonomije gotovo u potpunosti ovisne o ruskoj. Ruska je valuta jedino platežno sredstvo, a promet se vodi jedino preko Rusije."

Napetosti između Rusije i Gruzije eskalirale su u travnju, kada je Moskva odlučila pojačati svoje političke i trgovinske veze sa separatistima u Južnoj Osetiji i Abhaziji. Nad Abhazijom je potom srušena jedna gruzijska bespilotna letjelica. Gruzijska vojska tvrdi da je za to odgovorno rusko zrakoplovstvo – što Moskva odbacuje. Međunarodno tijelo koje je istražilo ovaj incident ustanovilo je da su letjelicu zaista srušili Rusi. Početkom ovog mjeseca, Južnu su Osetiju 40 minuta nadlijetala četiri ruska vojna zrakoplova. Moskva kaže da se time željela spriječiti vojna intervencija Gruzije u ove dvije enklave koje žele biti nezavisne države.

Prelet ruskih aviona koincidirao je s posjetom američke državne tajnice Condoleezze Rice Gruziji, za vrijeme kojeg je ona naglasila podršku Washingtona gruzijskim željama za članstvom u NATO savezu. James Sherr iz londonskog think-tanka Royal United Service Institute kaže da je problem Južne Osetije i Abhazije izravno povezan s ruskim protivljenjem da Gruzija postane članica NATO-a.

"U više navrata, ruski su predstavnici izjavljivali da će pomoći u rješavanju tih konflikata, ako Gruzija odustane od želje da uđe u NATO. Znači, jasno je da su ovi problemi povezani."

Robert Legvold sa sveučilišta Columbia zabrinut je da su tenzije između dvije države toliko visoke da bi mogle eskalirati u otvoreni rat.

"Mislim da Rusi ne žele otvoren sukob - iako su do sada, u vojnom smislu, reagirali na prilično ekstreman način. Siguran sam da to ne želi niti Gruzija. Međutim, prošlost nas uči da vojni sukobi često počinju i onda kada ih ne želi niti jedna od sukobljenih strana. Na krizu utječu i druge stvari; osim toga utječu na nju i treće strane. U ovoj krizi, čimbenici su i Abhazija i Južbna Osetija – one bi mogle ovdje odigrati ulogu okidača."

Robert Legvold smatra da se kriza na Kavkazu može riješiti jedino diplomatskim putem. U tom slučaju, prvi je cilj smirivanje napetosti. Nakon toga, slijede pregovori o biti problema između Rusije, Gruzije i njezinih separatističkih enklava. No, da bi diplomacija uspjela potrebna je volja za kompromis – što za sada ne postoji niti u Moskvi a niti u Tbilisiju.

XS
SM
MD
LG