Linkovi

Svim državama Zapadnog Balkana osigurano je mjesto u euro-atlantskoj zajednici


Za većinu zemalja bivše Jugoslavije, put od ratnog sukoba do mirnijeg razdoblja europskih integracija bio je buran, s više ili manje uspjeha. Američki stručnjaci za Balkan i euro-atlantske integracije analiziraju napredak zapadnog Balkana.

Većina zemalja bivše Jugoslavije još uvijek je na putu k europskim integracijama. Svaka od zemalja pojedinačno ostvaruje uspjehe, na različitim nivoima i u različitim političkim klimama. Crna Gora počela je ovaj process kasnije, no sustiže ostale zemlje. Bosna i Hercegovina te Srbija još imaju dug put pred sobom. Kosovo je na samom početku, no nada se da će ubrzo sustići ostale zemlje.

Stručnjaci naglašavaju da članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu ovisi o ispunjavanju važnih obaveza. Robert Hunter, stručnjak za europska pitanja pri washingtonskom znanstvenom institutu RAND i bivši američki ambassador pri Europskoj uniji i NATO savezu: o perspektivama Zapadnog Balkana kaže: "Od samog početka proširenja, prije više od deset godina, NATO je bio izričit u svojim zahtjevima. Države koje su spremne prihvatiti uvjete NATO saveza - a njih dosta, od demokracije, reforme ekonomije, rješavanja problema iz prošlosti, reforme oružanih snaga – te će države s vremenom biti primljene u NATO savez. Dakle, moraju doprinositi savezu, a ne samo ubirati korist od sigurnosti koju članstvo pruža."

Hrvatska je dobila pozivnicu za članstvo u NATO-u na nedavno održanom summitu u Bukureštu, a u tijeku su i pristupni pregovori s Europskom unijom.

Makedonija je očekivala pozivnicu na istom summitu, no Grčka, koja se protivi imenu ove države, blokirala je taj proces. Grčka kaže da ime Makedonija sugerira teritorijalne aspiracije ove države na grčku pokrajinu istog imena. Ambasador Hunter predviđa da će ovaj sedamnaestogodišnji prijepor dviju država oko imena Makedonija uskoro biti riješen: "Mislim da ovakvo ponašanje Grčke nije uredu, i mislim da moramo utjecati na njih po tom pitanju. Makedonija će biti članica NATO saveza."

Makedonija je spriječila izbijanje oružanog sukoba izmedju makednoske većine i manjinskog albanskog stanovništva, koje čini jednu trećinu stanovništva ove države. Dvije su strane pronašle vrlo krhki okvir o podjeli vlasti. Mnogi stručnjaci kažu da je članstvo u NATO savezu ključno za sigurnost i političku stabilnost Makedonije.

Suradnja sa haškim tribunalom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije ključna je za pristupanje i NATO savezu i Europskoj uniji, kaže Michael Polt, jedan od stručnjaka pri washingtonskom organizaciji German Marshall Fund. Michael Polt, inače bivši američki ambasador u Srbiji, dodaje: "I Europa i mi smo vrlo izričiti po pitanju suradnje sa haškim sudom. Ovaj uvjet mora biti zadovoljen, i po tom pitanju nemože biti pregovora."

Polt dodaje da je ovo pitanje za Hrvatsku bilo riješeno kada je jedan od glavnih optuženika za ratne zločine, general Ante Gotovina, uspješno izručen sudu.

Srbijansko odbijanja pune suradnje s tribunalom odgodilo je početak pristupnih pregovora. Haški je tribunal optužio Srbiju da pomaže odbjeglog generala Ratka Mladića, kojeg je sud optužio za genocid.

Charles Kupchan iz Vijeća za medjunarodne odnose u Washingtonu kaže da su pred Srbijom također i drugi izazovi: "Gradjansko društvo u toj zemlji tek treba saživjeti. Službe sigurnosti još uvijek imaju neka obilježja vremena Slobodana Miloševića. Još uvijek postoji duboka podjela u ovoj zemlji po pitanju suradnje sa haškim tribunalom. Dakle, postoji niz vrlo teških pitanja koja su vezana za prošlost, ali i budućnost te zemlje, koja nisu rješena."

Većina se analitičara slaže da je najmanji napredak postignut u Bosni i Hercegovini, koja je pod medjunarnim nadzorom od kraja rata 1995 godine, i trebao joj je dugi niz godina da usvoji neke ključne političke i sigurnosne reforme koje je pred nju postavila Europska unija.

Michale Polt iz organizacije German Marshall Fund kaže: "Još uvijek treba raditi na stvaranju društva u kojem su svi ljudi , bez obzira na njihovu etničku pripadnost, gradjani Bosne i Hercegovine i zaslužuju bolju budućnost. Postoje primjeri u svijetu gdje su ljudi, uz dobru volju, uspjeli tako nešto postići. Ovaj se proces u Bosni i Hercegovini mora nastaviti."

Kosovo, koje je proglasilo neovisnost ranije ove godine, i dalje je većinom pod upravom zapadnih zemalja. Europska unija preuzima neke od važnijih funkcija, koje su do sada obavljali Ujedinjeni narodi, u pokušaju da se ubrza tranzicija ove zemlje u demokraciju sa slobonim tržištem.

Stručnjak za europska pitanja Robert Hunter kaže da postoje različiti oblici partnerstva Europska unije i NATO saveza po tom pitanju: "Partnerstvo za mir NATO saveza predstavlja odličnu tranziciju, način da se pomogne u procesu reformi, naročito na pitanjima demokratizacije. Bilo da sve ove tri zemlje, Bosna, Kosovo i Srbija, postanu članice NATO saveza prije ili kasnije, ili možda uopće ne uđu u članstvo, pitanje njihove sigurnosti kao i njihove uloge u onom što nazivamo euro-atlanskim institucijama biti će važno. To je njihova sudbina."

Crna Gora, koja se odvojila od Srbije 2006 godine, ispred sebe ima još dug put prije nego udje u članstvo NATO saveza i Europske unije. No, većina gradjana ove zemlje želi početi taj proces što prije, kaže ambasador Polt: "Voljni su učiniti sve što je potrebno i što je u unutar njihovih ograničenih mogućnosti da krenu naprijed na putu integracija. I ja mislim da će im to i uspjeti."

Michael Polt dodaje da će sve zemlje bivše Jugoslavije, u ne tako dalekoj budućnosti, imati svoje sigurno mjesto u euro-atlanskoj zajednici.

XS
SM
MD
LG