Linkovi

Inovacije 'niske tehnologije' pomažu zemljama u razvoju


Štednjaci koji troše malo energije i keramički pročišćivači vode dva su primjera kako inovacije tzv. niske tehnologije mogu pomoći ljudima u siromašnim zemljama da poboljšaju kvalitetu svog života. Zato što ono što je poznato kao tzv. 'adekvatna tehnologija' obično zahtjeva , manje resursa i lakše je održavati neko visoku tehnologiju, agencije za razvoj i neprofitne organizacije promiču njenu uporabu.

U trećem nastavku našeg serijala o učinku tehnologije na poboljšavanje života u zemljama u razvoju naša novinarka Cathy Majtenyl javlja iz Najrobija u Keniji o nastojanjima da se osiguraju nisko tehnološke inovacije u siromašnim zemljama.

Vojnik Leonidas Simbizi kuha grah za ručak u logoru vojske Muha u glavnom gradu Burundija Bajumburi. Radi na štednjaku koji kao gorivo sredstvo koristi treset umjesto drva. Vlada promiče treset kao alternativni izvor energije. Treseta ima u relativnom izobilju i njegovo korištenje može sačuvati stabla. Međutim, Simbizi ne izgleda uvjeren u to.

Kaže da radije koristi štednjak na drva. Burundska vojska glavni je korisnik štednjaka na treset. Međutim, postoje planovi da se takvi štednjaci prodaju i civilima. U međuvremenu u Kambodži se odvija jedno uspješnije nastojanje. Oko 100 tisuća domaćinstava koristi keramičke pročišćivače vode koji filtriraju mikro organizme i druge nečisti u vodi, čineći ju pitkom. Američka neprofitna organizacija Poduhvati međunarodnog razvoja promiče te pročišćivače niske tehnologije. A korisnici kao Lach Emmaly vrlo su zadovoljni.

Kaže da je ustanovila da su filteri za vodu korisni jer ne mora tražiti drva za vatru u šumi i potom ih sjeći niti mora trošiti novac na ugljen kako bi vodu prokuhala. Voda pročišćena filterima štedi joj vrijeme i novac i drži ju zdravom. Keramički pročišćivači vode i štednjaci na treset dva su od mnogih primjera adekvatne tehnologije. Te inovacije niske tehnologije zahtijevaju manje resursa, jeftiniji su i lakše ih je održavati negoli konvencionalne tehnologije.

Također nanose i manje štete okolišu. Njihova je svrha da poboljšaju kvalitetu života ljudima u siromašnim zemljama tako što će im uštedjeti vrijeme, novac i druge resurse.

Čak i proizvodi visoke tehnologije poput kompjutera mogu biti modificirani tako da se prilagode lokalnim uvjetima. Inicijativu Jedan laptop po djetetu uspostavila je američka neprofitna organizacija istog imena. Zeleno-bijeli prijenosni laptop kompjuteri lagani su, izdržljivi i može ih se pokretati manualno i sunčevom energijom. Koriste tzv. operacijski sustav otvorenog koda što omogućuje učiteljima i djeci da prilagođavaju software svojim potrebama.

Nicholas Negroponte predsjednik je Zaklade jedan laptop po djetetu. Za Glas Amerike izjavio je da je taj laptop primjer adekvatne tehnologije: "Vrlo je osjetljiv u ekološkom smislu. Njegova pristupačnost, njegovi ekološki tragovi i sve te stvari stvaraju najmanje štete. Samo energija koju koristi tek je jedna dvadesetina one koju troše laptopi koje vi i ja koristimo."

Peru je naručio 400 tisuća takvih laptop kompjutera za svoje škole. Njih koriste nastavnici i đaci škole Apostol Santiago stotinjak kilometara sjeverno od glavnog grada Lime. Osmogodišnja Yasenia Borquey voli svoj kompjuter.

Kaže kako je vrlo zadovoljna jer sve nauči na tom kompjuteru. Međutim, stručnjaci kažu za adekvatnu tehnologiju da mora biti i ekonomski održiva, ako želi doživjeti uspjeh. Andrew Burns, ekonomist u Svjetskoj banci kaže: "Ako za to ne postoji tržište, ako ih ljudi ne promatraju kao nešto što upotpunjuje njihove živote ili ako jednostavno ne odgovara nekoj zemlji, tad se to neće širiti. A to znači da ljudi koji provode istraživanja i zaduženi su za razvoj trebaju obratiti pažnju da te stvari imaju i komercijalni uspjeh, komercijalne izglede kako bi se mogli širiti."

Nastavnici i đaci u Institutu za znanost i tehnologiju u Kigaliju, glavnom gradu Ruande, rade na identificiranju potreba tržišta: "U toj se školi nalaze brojni strojevi niske tehnologije za proizvodnju čavala i drugih proizvoda koje koristimo u svakodnevnom životu poput svijeća. Sa strojevima i kalupima za proizvodnju svijeća, konstruiranim u Ruandi, troškovi proizvodnje iznose oko dva centa po svijeći. Svijeće uvezene iz Kine koštaju oko 10 centi po komadu u Ruandi. Tako da su ekonomske prednosti ovih nisko-tehnoloških projekata prilično jasne, a Institut za znanost i tehnologiju nada se da će ove svijeće i drugi proizvodi lako pronaći svoje tržište u Ruandi."

U sljedećem nastavku naše serije o tome kako su nova tehnološka dostignuća izmijenila zemlje u razvoju bit će riječi o inovacijama koje r poboljšavaju proizvodnju hrane i drugih poljodjeljskih proizvoda.

XS
SM
MD
LG