U zapadnim zemljama posljednjih se mjeseci čuju zahtjevi za bojkotom Olimpijskih igara koje se ovo ljeto održavaju u Pekingu. Ovogodišnja Olimpijada nije prva koja je u političkom smislu kontroverzna – bez obzira na sportske ideale, politika je na Igrama često imala važnu ulogu. O jednoj od najispolitiziranijih Olimpijada – onoj u Berlinu 1936. godine – u Washingtonu je postavljena i izložba, i to u Muzeju Holokausta.
Većinu Amerikanaca Olimpijske igre u Berlinu, koje su održane prije više od sedamdeset godina, asociraju na trkača Jesseja Owensa, Amerikanca afričkog podrijetla, čije su četiri zlatne medalje na zoran način pobile ideju o superiornosti bijele rase. No, kustos Muzeja Holokausta Susan Bachrach kaže da je na tim Olimpijskim igrama glavni pobjednik ipak bila nacistička Njemačka, njihov domaćin.
"Te Olimpijske igre nazivamo nacističkom Olimpijadom, s dobrim razlogom. Bez obzira na pobjede Jesseja Owensa, te su Igre bila značajna pobjeda nacističke Njemačke."
Iako nacistički progon Židova nije još bio u punom zamahu, Njemačka je 1936. godine već vodila anti-semitsku politiku – Židovi se nisu mogli zaposliti u državnoj službi a njihove su tvrtke bile podvrgnute bojkotu. Pripadnike određenih skupina - mentalno hendikepirane te osobe rasno miješanog podrijetla – nacističke su vlasti na silu sterilizirale. Neki su Amerikanci zbog toga pozivali na bojkot Olimpijskih igara u Berlinu – kaže Susan Bachrach.
"Njihova traženja su gotovo urodila plodom. Jedna je strana tvrdila da su Olimpijske igre sportski događaj na kojem nema mjesta politici. Druga je strana upozoravala da nacistička Njemačka iskorištava Olimpijske igre u propagandne svrhe."
Zbog toga, Susan Bachrach kaže da je ne bi začudilo da posjetitelji izložbe 'Nacistička Olimpijada – Berlin 1936', koja se upravo održava u Muzeju Holokausta u Washingtonu počnu povlačiti paralele između Berlina i Pekinga, gdje se ovog ljeta održavaju Olimpijske igre. Upravo tako misli Nate Larmore iz Seattlea.
"Tadašnja je Njemačka željela da ju se više poštuje na svjetskoj sceni, a Olimpijske je igre smatrala dobrim putem da to i postigne. Paradoksalno je to što je – da bi postigla priznanje drugih – Njemačka za vrijeme Olimpijade morala prikrivati mnogo toga negativnog što je već prakticirala."
Nizozemac Ralph Kupka smatra međutim da su usporedbe između nacističke Njemačke i moderne Kine prilično nategnute. Nacistička je Njamačka bila agresivna zemlja, mnogo agresivnija od Kine – kaže ovaj turist. S njim se slaže i Lisa Delpy, profesorica sportskog menadžmenta na Sveučilištu George Washington, ovdje u Washingtonu. Ona tvrdi da se Kina u posljednjih deset godina dramatično promijenila na bolje.
"Prvi sam put u Kini bila 1988. Odmah mi je bila oduzeta putovnica, i nitko sa mnom nije želio razgovarati. Sve je bilo jako kontrolirano. Kada sam u Kini bila prije tri mjeseca, puno me je ljudi pozvalo kući, mogli smo potpuno slobodno razgovarati, pozivali su me da kod njih odsjednem..Razlika je kao noć i dan."
Kao i svaki domaćin Olimpijskih igara, i Kina ih koristi da se svijetu predstavi u najboljem svjetlu – kaže Lisa Delpy. Naglasak je na ekonomiji, a ne na politici – kaže ova američka stručnjakinja za sport.