Stalni rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu utječe na sve djelatnosti – od prijevoza i poljoprivrede, pa do proizvodnje. U Sjedinjenim Državama neki političari krive za ovu situaciju velike naftne kompanije, ali energetski stručnjaci kažu da se treba sučeliti s realnošću – potražnja je sve veća a opskrba ograničena.
Potražnja za naftom prvenstveno je povećana zbog potreba sve snažnijih gospodarstava u Kini, Indiji i drugim zemljama u razvoju kojima je gorivo potrebno za rad tvornica i za prijevoz. Istodobno, rastuća srednja klasa u tim zemljama kupuje sve više automobila, čime se, naravno, troši i više benzina.
No, studija koju je ovog tjedna objavio Institut političkih znanosti Baker na sveučilištu Rice u Houstonu, ukazuje da je potražnja povećana i u Sjedinjenim Državama, u čijem se prometu potroši trećina svjetskog goriva namijenjenog prijevozu i koje uvoze više od polovice potrebnog goriva.
Jedan od autora istraživanja, Kenneth Medlock, kaže da je, govoriti o američkoj energetskoj neovisnosti – nerealno - barem kada je u pitanju trenutačni stupanj potrebe za gorivom: "Mi smo ovisni o uvozu zato što nafta, koja je raspolaganju po nižim cijenama, ne dolazi iz tuzemnih izvora. Mi možemo samo kratko vrijeme uopće ne uvoziti naftu i to će uzrokovati dramatično poskupljenje cijene goriva. Ljudi takav scenario zasigurno ne žele vidjeti."
Studija o američkoj energetskoj politici i transportu poziva na smanjene potražnje za gorivom, kao i na povećanje domaće energetske proizvodnje, ne samo nafte, nego i drugih izvora, uključujući vjetar, sunce i bio-goriva. Medlock sumnja da će svijet uskoro ostati bez nafte, ali kaže da će skuplja proizvodnje nafte učiniti alternativnu energiju atraktivnijom u budućnosti: "Mi ćemo doći u tu situaciju zato što su, bez sumnje, ti resursi ograničeni. Doći ćemo do točke kada ćemo izabrati da je ne koristimo, a to neće biti samo zbog toga što je nafte sve manje, nego i zbog toga što će barel nafte biti sve skuplje proizvesti. Drugi energetski izvori bit će bolja alternativa."
Jedan od budućih problema je i razlika između razina potražnje i opskrbe kada je riječ o konvencionalnim izvorima energije. Ona će rasti - prije nego li ijedna od alternativnih energija bude u potpunosti razvijena. Neki analitičari energetskog sektora kažu da bi barel nafte u idućih deset godina mogao dostići i cijenu od 150, pa čak, i 200 dolara. To će dovesti do racionalizacije potrošnje ali i dubokih ekonomskih kriza.
To se može izbjeći, tvrdi Sterling Burnett iz Nacionalnog centra za političke analize sa sjedištem u Dallasu. On kaže da bi Kongres - umjesto da zbog skupe nafte proziva direktore naftnih kompanija - trebao dopustiti tim istim kompanijama da razviju domaće rezerve, koje su netaknute: "Dugo vremena nismo u mogućnosti bušiti na Arktiku, gdje, vjerojatno, ima oko 16 milijardi barela nafte. Bušotine se već jako dugo ne mogu otvarati na većem dijelu našeg obalnog pojasa - unatoč činjenici da se tamo, najvjerojatnije, nalazi i do 100 milijardi barela. Kada bi mogli započeti proces samo na tim lokacijama, s 11. mjesta, na kojem smo u svijetu po količini rezervi nafte, skočili bi na četvrto."
Burnett kritizira političare koji obećavaju energetsku budućnost utemeljenu na alternativnim izvorima energije, a ništa nečine kako bi se smanjila trenutačna potrošnja nafte. Naglašava da je okretanje ka bio-gorivu povećalo cijene hrane - i to za tek neznatno povećanje količine goriva. Burnett kaže da 40 godina ulaganja u sunčevu energiju ili za korištenja vjetra, nije značajnije utjecalo na visoku potrebu za naftom i prirodnim plinom. Ističe, također, da će do 2030. godine svi takozvani «energetski izvori budućnosti» iznositi samo devet posto od ukupnih potreba za gorivom.
Sterling Burnett naglašava da će do 2030. Sjedinjene Države trebati 19 posto energije više nego danas, a svijet u cjelini - i do 55 posto.