Najznačajniji, najutjecajniji i najčešće imitirani gitarist koji se u jazzu pojavio s početkom 80-ih godina.... Među glazbenicima, štovan poput Milesa Davisa i samo još nekolicine drugih glazbenika... Ako postoji jedan glazbenik koji je u zadnjih dvadesetak godina promijenio način na koji percipiramo zvuk, onda je to Bill Frisell.
I to je samo nekoliko od niza laskavih ocjena kritičara. U zadnjoj anketi kritičara časopisa DownBeat, Bill Frisell je četvrtu godinu za redom proglašen najboljim gitaristom, sve skupa sedam puta u zadnjih deset godina. A i u anketi istog časopisa provedenoj među čitateljima, Frisell je proglašen najboljim gitaristom po treći puta. Njegov upravo izdani History, Mystery još jedan je dokaz ranijoj tvrdnji da je Bill Frisell “u samom epicentru američke glazbe.”
Rođen u Baltimoreu, 1951., Frisell je odrastao u Denveru, živi u Seattleu. Prvo je na klarinetu svirao, tek kasnije gitaru. Kao tinejdžer još, nastupao je u rock i R&B bendovima, sa članovima budućeg Earth, Wind and Fire, jazz otkrio u glazbi Wesa Montgomeryja, studirao na bostonskoj Berklee School of Music, zajedno s Patom Methenyjem i Jimom Hallom.
Gitarista, skladatelja, aranžera Billa Frisella nemoguće je klasificirati. Za mnoge, on i jest glazbena enigma. Njegova je tehnika sviranja gitare jedinstvena i odmah prepoznatljiva. Iako očito s korijenima duboko u jazzu, njegova glazba obuhvaća puno više. Frisell miješa rock i country i bluegrass i folk sa jazzom i bluesom, uz korištenje često ambijentalnih efekata, i nalazi ono što ih sve spaja, a to je improvizacija. Zato je i rečeno da je teško naći plodniju meditaciju na temu američke glazbe od kompozicija Billa Frisella.
Tijekom proteklih 20-ak godina Frisell je surađivao s nevjerojatnim brojem drugih glazbenika, iz najrazličitijih žanrova, koliko različitih govore već i sama imena – Elvis Costello, Burt Bacharach, Ron Carter, David Sanborn, Marianne Fiathfull, Ginger Baker, Ry Cooder, Jerry Douglas, Allison Krauss, Jim Keltner, Bono… i to su samo neka. S Williamom Burroughsom, također, i sa Los Angeles Philharmonic; s frankfurtskim baletom, s filmskim redateljem Gus Van Santom, skladajući glazbu za filmove Finding Forrester i njegovu verziju filma Psycho, te s Wimom Wendersom, na soundtracku za njegov film Million Dollar Hotel. Skladao je i soundtrack za nijeme filmove Bustera Keatona.
U svoj je repertoar uvrštavao i glazbu američkih skladatelja Aarona Coplanda, Charlesa Ivesa, Stephena Fostera, Johna Philipa Souse, ali i – Madonne, Muddyja Watersa, Johna Hiatta, Sonnyja Rollinsa i Boba Dylana, Hanka Williamsa...
Frisellovi albumi i jesu odraz širokog spektra glazbenih utjecaja; sa svakim novim, Frisellova je paleta sve šira.
To je slučaj i s dvostrukim novim albumom – History, Mystery – još jednim u dugom nizu albuma snimljenih za etiketu Nonesuch. Albumom dominira Frisellov novi materijal, ali kao i na ranijim albumima, on i na ovom uvrštava nekoliko skladbi drugih, njemu dragih, skladatelja, ali u vlastitim aranžmanima. “Povijest” iz naslova albuma Frisellova je osobna povijest, njegovi utjecaji i opsesije – jedna Sama Cookea, jedna Lennieja Tristana, jedna malijske gitarističke legende Boubacara Traoréa, jedna Leeja Konitza, jedna Theloniousa Monka; “Zagonetka” iz naslova albuma način je na koji Frisell te različite izvore i stilove isprepliće i od njih stvara slojevitu tapiseriju zvukova i boja od kojih nastaje jedna potpuno nova priča...
....kao Jackie-ing, u Frisellovom aranžmanu - Thelonious Monk à la Hot Club de Paris!
History, Mystery je snimljen s većim ansamblom – oktetom, s gudačim i puhačkim glazbalima i ritam-sekcijom – u raznim kombinacijama i kontekstima; neke su snimke studijske, druge “uživo,” snimljene uglavnom na koncertima u Washingtonu i Bostonu, tijekom 2006. godine.
Album je, zapravo, kompilacija kraćih Frisellovih originala iz dviju različitih svita – iz Mysterio Simpatico, multimedijskog projekta na kojemu je, 2002. godine, radio s ilustratorom Jimom Woodringom (Woodringov rad i krasi omote Frisellovih albuma), te iz svite rađene, 2007. godine, za National Public Radio, za seriju “Stories From the Heart of the Land.” Od te dvije, Frisell je načinio jednu svitu, u trideset dijelova, i njome obuhvatio gotovo cijeli raspon vlastite glazbene prošlosti, utjecaja iz širokog glazbenog krajolika pa u 90-minutnoj sviti ima i rocka, i Delta bluesa, i pustinjskog bluesa Malija, i tanga, i bopa i post-bopa, i suvremene klasične, i od soula 60-ih godina, kao što je devetminutna Cookeova A Change Is Gonna Come.
History, Mystery, povijest i zagonetka, standardne su komponente svakog Frisellovog projekta. Ovaj njegov najnoviji, ocjena je, njegov je i najambiciozniji projekt do sada. Stoga, kako reče jedan kritičar, obavezni album za svakog “Frisellista.”