Američke obavještajne službe počele su s pojačanim naporima da nove uposlenike regrutiraju u etničkim zajednicama, pogotovo arapskoj, kao i među američkim muslimanima općenito. No, useljenici i njihovi potomci su, barem za sada, prilično skeptični.
Skepsa i otvoreni otpor ovoj ideji bio je zamjetan na nedavnom sastanku predstavnika američkih obavještajnih službi i prvaka etničkih zajednica koje potječu iz islamskog svijeta. Predstavnike Središnje obavještajne službe, CIA-e, Saveznog istražnog ureda, FBI-ja te Nacionalne sigurnosne agencije najviše je zanimalo što bi oni mogli učiniti da budu efikasniji u zapošljavanju pripadnika etničkih zajednica poput recimo arapske ili pakistanske. Predstavnici tih etničkih zajednica odgovorili su im – vaše napore u regrutiranju blokiraju neke od vaših aktivnosti. Odvjetnica Amina Khan, koja je na sastanku predstavljala jednu pakistansku udrugu, objašnjava o čemu se radi:
"Naravno da su neki ljudi cinični prema konačnom cilju tih agencija. Jer one su odgovorne za niz političkih pogrešaka. Recimo, problemi vezani uz vojni zatvor u Guantanamu. Pa onda, vladina praksa da se osumnjičenici za terorizam vraćaju u zemlje podrijetla, gdje zakoni dopuštaju mučenje… Sve su to za nas vrlo ozbiljni problemi."
Nakon terorističkih napada u jesen 2001. američke su obavještajne službe pojačale napore u zapošljavanju analitičara koji posjeduju posebna, rijetka znanja – primjerice materinji su im jezici arapski, perzijski, urdu ili paštu. Logično je da potraga za novim uposlenicima počne u imigrantskim zajednicama, među ljudima koji su američki državljani, ali su im roditelji rođeni na Srednjem istoku, sjevernoj Africi ili središnjoj Aziji. Do 2001. američkim je obavještajnim agencijama bilo zabranjeno da – iz sigurnosnih razloga - upošljavaju ljude čiji bliski rođaci žive u inozemstvu.
Mohamad Majid, imam jedne džamije u saveznoj državi Virginija, kaže da je regrutiranje među američkim muslimanima teško i zbog toga što oni potječu iz zemalja u kojima su obavještajne službe – tajna policija:
"Riječ je o useljenicima koji dolaze iz zemalja gdje obavještajna služba funkcionira izvan zakona. Može činiti što joj je volja. Može vas uhapsiti, strpati u zatvor. Možete za čas nestati i nitko ne zna što vam se dogodilo."
No, useljenici i njihovi potomci na nedavnom sastanku u Washingtonu najviše su kritizirali prisluškivanje bez sudskog naloga, od strane Nacionalne sigurnosne agencije, popise sumnjivih osoba koji postoje na aerodromima te praksu izručivanja sumnjivih osoba koje nisu američki državljani državama iz kojih potječu, gdje mogu biti mučene u skladu s tamošnjim zakonima.
Jedan od nazočnih dužnosnika CIA-e pokušao je raspru skrenuti s kritika na efikasno regrutiranje, no Ronald Sanders – glavni 'kadrovik' američkih obavještajnih službi – izjavio je za Glas Amerike da su kritike koje dolaze iz etničkih zajednica vrlo relevantna i legitimna tema:
"Njima je jasno da mi ne možemo biti otvoreni onoliko koliko bi oni željeli. Međutim, meni je jasno o čemu oni govore, što ih smeta. Ne možemo jedino razgovarati o zapošljavanju. Mi se kao agencije moramo prema njima više otvoriti, moramo biti iskreniji, moramo govoriti o nekima od tih problema. Kao prvo, tako se gradi povjerenje. Kao drugo, važno ih je informirati tako da oni o tome što smo mi rekli obavijeste svoje zajednice."
Direktor svih američkih obavještajnih službi, Michael McConnell, izjavio je na nedavnom sastanku da je naredio dodatnu, pojačanu senzitivnost kada je u pitanju obuka novih uposlenika. Također, skraćuje se i postupak sigurnosne provjere za nove uposlenike, pogotovo one rođene u inozemstvu.