Odnosi između Gruzije i Rusije sve su napetiji. Razlog su dvije separatističke enklave na teritoriju Gruzije – Abhazija i Južna Osetija. O krizi na Kavkazu je za rubriku U žarištu s nekoliko američkih stručnjaka razgovarao Andre de Nesnera.
Abhazija je regija na sjeverozapadu Gruzije dok je Južna Osetija na središnjem zapadu gruzijskog državnog teritorija. Obje regije graniče s Rusijom. Robert Legvold sa sveučilišta Columbia kaže da su i Abhazija i Južna Osetija 'tehnički gledano' dijelovi Gruzije, no u oba kraja postoje snažni separatistički pokreti.
"I u Abhaziji i u Južnoj Osetiji je krajem prošlog desetljeća bio građanski rat i obje su regije odbile integrirati se u gruzijsku državu. Abhazija tvrdi da ima pravo biti suverena država. Južna Osetija ne početku to nije tražila, ali se željela udružiti sa Sjevernom Osetijom, koja je dio Rusije. Ideja je bila da se zajedno integriraju u rusku državu. Međutim, sada i Južna Osetija smatra da treba postati neovisna država," kaže Legvold.
Ronald Suny sa Sveučilišta Chicago kaže da su ovakve separatističke tendencije pojačane nakon što se Kosovo proglasilo državom, a Zapad to prihvatio: "Sada je sve otvoreno. Abhazija, Južna Osetija, možda Čečenija, Nagorni-Karabah kao i Transdnjestar – sva ta područja pokušavala su u nedavnoj prošlosti proglasiti državu ili su se borila za široku autonomiju… Sada oni mogu ukazati na Kosovo kao na presedan. Mogu reći 'i mi imamo pravo proglasiti državu'. Stanovnici Abhazije i Južne Osetije žele da Rusija u njihovo ime izvrši pritisak te da oni dobe ili autonomiju ili neovisnost."
Robert Legvold komentira nedavnu odluku Moskve da intenzivira suradnju s ove dvije separatističke enklave u Gruziji: "Moskva je 16. travnja najavila šire trgovinske odnose sa ta dva teritorija. Također, odlučila je otvoriti službena predstavništva u Abhaziji i Južnoj Osetiji. Zbog toga, na tim područjima je Rusija mnogo prisutnija nego matična država, Gruzija."
Gruzija za napetosti i pogoršanje odnosa krivi Moskvu. Napetosti dodatno povisuje činjenica da se u Abhaziji i Južnoj Osetiji nalaze i ruske vojne snage. Službeno, one su tamo u mirovnoj misiji, međutim gruzijska vlada upozorava da ruska nazočnost u tim regijama samo jača separatističke ambicije lokalnih vođa.
Krajem prošlog mjeseca nad Abhazijom je srušena jedna bespilotna letjelica gruzijske vojske. Vlada Gruzije tvrdi da ju je srušio ruski borbeni avion, što Moskva odbacuje. U posljednjih nekoliko tjedana, srušeno je još nekoliko takvih gruzijskih letjelica.
Jason Lyall sa Sveučilišta Princeton kaže da su i Gruzija i Rusija u pogranične krajeve poslale dodatne vojne snage: "Koristeći se besplotnim letjelicama, Gruzija pokušava procijeniti jačinu ruskih snaga. Prema mirovnom sporazumu iz 1994., u Abhaziji i Južnmoj Osetiji smije biti tri tisuće ruskih vojnika. U ovom trenutku, njih je već tamo najmanje tri tisuće."
Moskva i Tbilisi međusobno se optužuju. Ronald Suny kaže da je situacija vrlo opasna: "Očito je da Gruzija ne želi rat, jer bi sasvim sigurno bila poražena i vjerojatno ponižena. S druge strane, niti Rusija ne želi sukobe u ovoj regiji. Soči je vrlo blizu, i tamo su već počele pripreme za zimske olimpijske igre 2014. Borbe u tom području dovele bi u pitanje taj sportski događaj. Situacija je zapravo prilično tragična – obje zemlje klize k sukobu iako ga niti jedna u ovom trenutku zapravo ne želi."
Slično misli i Jason Lyall: "Problem nije u tome da rat želi Gruzija ili da rat želi Rusija. Opasnost leži u tome da će vjerojatno doći do serije incidenata koji sada ne trebaju nikome. Situacija će se brzo oteti kontroli. Kada imate mnogo vojske na malom prostoru, u kombinaciji s nepovjerenjem iz prošlosti, svašta se može dogoditi."
Ronald Suny sa Sveučilišta Chicago objašnjava što bi trebalo učiniti da se napetosti smanje: "Potrebna je državnička vještina. Potrebno je sjesti i pregovarati. U nizu kriznih situacija, po cijelom svijetu, ljudi postaju svjesni da se razgovarati mora i s onima koji vam nisu prijatelji… Morate razgovarati i sa svojim protivnicima, čak i neprijateljima."
Većina se američkih analitičara slaže da problemi na rusko-gruzijskoj granici nisu nerješivi. Oni upozoravaju međutim da se novi ruski predsjednik Dimitrij Medvedev s njima mora uhvatiti odmah, na početku svog mandata, jer bi se inače situacija mogla oteti kontroli.