Američki kongres nedavno je usvojio rezoluciju počasti pokojnom kambodžanskom fotografu Dithu Pranu, preživjelom stradalniku režima Crvenih Kmera, čija je životna priča svojedobno bila ekranizirana u nagrađenom filmu "Killing Fields", 'Polja smrti'. Rezolucijom američkog Senata, ovog se fotoreportera, koji je umro krajem ožujka, naziva 'junakom modernog doba'.
Sydney Schanberg, dugogodišnji prijatelj i kolega pokojnog fotografa New York Timesa Ditha Prana, kaže da je jako zadovoljan što je Kongres odao priznanje radu i nasljeđu njegovog prijatelja, ali priželjkuje i više od rezolucije u njegovu počast. U telefonskom razgovoru, kaže da bi želio vidjeti i akciju: "Prana bi se mnogo više dojmilo kada bi vlade, zakonodavci, predsjednici i drugi na vlasti činili više od usvajanja rezolucija, kada bi učinili nešto stvarno u sprečavanju da se genocidi uopće dogode."
Američki Senat je usvojio rezoluciju, koju je 29. travnja predložio senator Rhode Islanda Sheldon Whitehouse, s ciljem priznanja aktivistu za zaštitu ljudskih prava čije je junaštvo za vrijeme genocida, koji je provodio režim Crvenih Kmera, bilo dokumentirano u filmu "The Killing Fields". Film je 1984. bio nagrađen oskarom Američke filmske akademije. Ovaj je tjedan istu takvu rezoluciju usvojio i Zastupnički dom.
Dith Pran je radio kao prevoditelj Sydneya Schanberga, koji je bio ratni dopisnik iz Kambodže za list New York Times u vrijeme kada su tom zemljom zavladali Crveni Kmeri, 17. travnja 1975. Pran je Schanbergu spasio život pregovarajući s Crvenim Kmerima da Schanberga i druge strane novinare puste da odu iz zemlje. On sam je ostao u Kambodži.
Godine 1979, kada su vijetnamski vojnici izvršili invaziju Kambodže i svrgnuli režim Crvenih Kmera, Dith Pran je pobjegao u Tajland, a 1980. je emigrirao u Sjedinjene Države, gdje su ga čekali supruga i djeca koji su napustili Kambodžu tik prije nego što su zavladali Crveni Kmeri.
Otada, Pran je posvetio život širenju istine o genocidu u Kambodži, održavajući predavanja na fakultetima diljem Amerike, te radeći i dalje za New York Times kao fotoreporter. Tako je bilo sve do ove godine kada mu je bio dijagnosticiran rak gušterače, od čega je i umro, 30. ožujka.
Schanberg kaže da Dith Pran nije govorio samo o genocidu koji se dogodio u Kambodži, nego protiv svih genocida u svijetu: "Ono što je uvijek naglašavao bilo je da stalno govorimo 'nikad više'. Genocid se nikad više ne bi smio dogoditi – tako govorimo; ali, on se događa stalno iznova. Pranov je cilj bio da ono 'nikad više' postane stvarnost, a ne samo prazne riječi."
Udovica Ditha Prana izjavila je Glasu Amerike da je jako zadovoljna zbog rezolucije. Gospođa Dith kaže da je duboko dirnuta time što je Kongres za posebnu počast odabrao njezinog supruga koji je pokušavao Sjedinjenim Državama i svijetu pričati o tragedijama u Kambodži za vrijeme režima Crvenih Kmera. Procjenjuje se da je tada, od travnja 1975. do siječnja 1979, milijun i 700 tisuća ljudi umrlo od gladi, bolesti i nezakonitih masovnih ubojstava.
Petorica preživjelih najviših vođa Crvenih Kmera sada su u sedamdesetim godinama i svi su pritvoreni od strane tribunala kojemu pomažu Ujedinjeni narodi, čekajući suđenje. Optuženi su za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.