Odnos demokratskog predsjedničkog kandidata Baracka Obame s njegovim bivšim kontroverznim svećenikom velečasnim Jeremiahom Wrightom postao je vrlo užareno pitanje u ovogodišnjoj predsjedničkoj kampanji.
Velečasni Wright posljednjih se dana ponovno oglasio i postao jedan od glavnih problema za kampanju senatora Obame. Wright i dalje stoji iza mnogih svojih kontroverznih opaski, uključujući i izjavu da je opresivna američka vanjska politika dovela do terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine i da je američka vlada proizvela virus AIDS-a kako bi provela genocid nad Amerikancima afričkog podrijetla.
Velečasni Wright je također rekao ovaj tjedan u Washingtonu da neće nestati u pozadini, ako Obama postane predsjednik: "Ja sam župnik, on je član župe. Ja nisam duhovni vođa, guru. Ja sam njegov župnik. I ja sam rekao Baracku Obami prošle godine, ako bude izabran, 5. studenog ja ću ga početi kritizirati jer će predstavljati vladu čija politika slama ljude. Radi se o politici, a ne američkom narodu."
Obama je izjavio da je zgrožen i tužan zbog Wrightovih komentara koje je nazvao konfliktnim i destruktivnim: "Kad izjavljuje i naglašava smiješne ideje kao da je američka vlada na neki način uključena u širenje AIDS-a, kad izjednačava američka ratna nastojanja s terorizmom, za to nema isprike. To me vrijeđa, to s pravom vrijeđa sve Amerikance i to treba osuditi."
Do ovog obnovljenog koncentriranja na velečasnog Wrighta dolazi u ključno vrijeme dugotrajne i žučne izborne kampanje za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke između senatora Obame i senatorice Clinton. Obama i dalje ima prednost u ukupnom broju delegata pred bivšom prvom američkom damom uoči važnog testa u utorak na primarnim stranačkim izborima u saveznom državama Indiana i North Carolina.
Kontroverza vezana uz velečasnog Wrighta mogla bi štetiti Obami među bijelom radničkom klasom, koja je na proteklim stranačkim izborima u Pennsylvaniji i Ohio svoju naklonost iskazala senatorici Clinton. U Pennsylvaniji svaki šesti glasač bijelac rekao je da je rasa za njega ili nju čimbenik u odabiru između Baracka Obame i Hillary Clinton, a tri četvrtine glasovalo je za bivšu prvu američku damu.
Politički stručnjak sa Sveučilišta Virginija Larry Sabato kaže da povijesno gledano glasači nevoljko priznaju da rasa igra ulogu u njihovim odlukama: "Ankete su bile u krivu opetovano u ovom dugotrajnom primarnom procesu, a gotovo su uvijek u krivu i istom smjeru. Precjenjuju Obaminu podršku. Zašto? Da li zato što neki glasači bijelci odlaze s birališta i kažu anketarima da su glasovali za Obamu, a zapravo nisu ili jednostavno u neproporcionalnom broju odbijaju sudjelovati u anketama nakon glasovanja. Mislim da je odgovor na oba pitanja potvrdan. To je ono što se događa."
Međutim, stručnjaci dovode u pitanje opseg u kojem rasa igra ulogu u demokratskoj predsjedničkoj utrci. Norman Ornstein politički je analitičar na Institutu American Enterprise ovdje u Washingtonu: "Skeptičan sam da je taj efekt toliko velik kako mnogi misle, barem među demokratima. Može biti veći u većem izbornom tijelu, koje će uključivati mnogo ljudi koji neće glasovati za kandidata afričkog podrijetla, međutim, mnogi od njih ni u kojem slučaju neće glasovati za demokratskog kandidata. A mnogi drugi u anketama sugeriraju da je glasovanje za ženu u istoj mjeri izazovno."
Senator Obama izjavio je u nedjelju za televizijsku mrežu Fox kako vjeruje da rasa neće biti konfliktno pitanje ni u borbi za demokratsku nominaciju niti na predsjedničkim izborima u studenome: "Je li rasa još uvijek čimbenik u našem društvu? Da. Mislim da to nitko neće osporiti. Hoće li to biti odlučujući čimbenik na predsjedničkim izborima? Ne, jer sam apsolutno uvjeren da Amerikanci traže nekog tko će riješiti njihove probleme. Ako izgubim, to neće biti zbog moje rase. Bit će zbog toga jer sam učinio pogreške u kampanji, jer nisam efikasno objasnio svoje planove o tome kako ću pomoći ljudima u njihovom svakodnevnom životu."
Nekoliko anketa javnog mnijenja posljednjih mjeseci pokazuje da su Amerikanci spremniji za predsjednika afričkog podrijetla negoli za predsjednika ženu. U dvije različite ankete 70 posto ispitanika je izjavilo da je zemlja spremna za predsjednika crnca, u usporedbi sa 60 posto koliko ih smatra da je Amerika spremna za predsjednicu.