Uslijed kontinuiranog nasilja i političkih nemira na Srednjem istoku sve je važnije za američke političare da su podrobno upoznati sa raspoloženjem u arapskim zemljama. Problem je u tome što ankete uporno pokazuju isti rezultat: većina građana arapskih zemalja ima negativan stav prema Sjedinjenim Državama i američkoj politici na Srednjem istoku. Nova anketa, provedena od strane privatnih organizacija, pokazuje da se takvi stavovi ne ublažavaju. Rezultati ukazuju na to da američka javna diplomacija još ima puno posla pred sobom da osvoji srca i misli arapskog svijeta.
Godišnje izvješće o javnom mnijenju – koji su tijekom proteklog mjeseca proveli Sveučilište Maryland i organizacija za ispitivanje javnog mnijenja Zogby International – pokazuje da 8 od 10 stanovnika arapskih zemalja ima negativan stav o Sjedinjenim Državama.
Shibley Telhami profesor na Sveučilištu Maryland bio je glavi istraživač za ovo izvješće. "U usporedbi s 2006. godinom, imamo vrelo velik broj ljudi koji imaju vrlo negativan stav o Sjedinjenim Državama – 64 posto naprama 57 posto prije godinu dana. Dakle, vrlo sličan trend, samo znatno intenzivniji. Pitali smo koliko povjerenja imate u Sjedinjene Države? Sedamdeset posto nema povjerenje u Sjedinjene Države".
U anketi je sudjelovalo četiri tisuće ispitanika iz Egipta, Saudijske Arabije, Jordana, Maroka i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Osamdeset posto kaže da su njihovi stavovi formirani na temelju postupaka američke vlade, a ne na temelju američkih vrijednosti i kulture. Arapsko-izraelski sukob 83 posto ispitanika identificira kao ključni problem, a 55 posto vjeruje da unatoč američkim nastojanjima da posreduje u postizanju mira između dvije strane do kraja ove godine, trajni mir nije odviše vjerojatan.
Profesor Telhami kaže da su, između ostalog, sudionici ankete upitani što bi Sjedinjene Države trebale poduzeti da poprave svoj imidž. "Postizanje arapsko-izraelskom mira još je uvijek odgovor broj jedan: 50 posto ispitanika kaže da je najvažniji arapsko-izraelski mir, međutim, vidimo da se povećava broj i onih koji glavnim pitanjem smatraju povlačenje iz Iraka i Arapskog poluotoka".
Osam od 10 stanovnika arapskih zemalja u novoj anketi smatra da su Iračani u težoj situaciji danas negoli su bili prije američke invazije u ožujku 2003. godine. Međutim, kad je riječ o podršci brzom povlačenju američkih snaga iz Iraka, profesor Telhami kaže da se čini kako postoji izvjesni disparitet između onog što misli javnost u arapskim zemljama i što misle njihove vlade. "Vlade arapskih zemalja vrlo su zabrinute zbog mogućnosti naglog američkog povlačenja iz Iraka. Brinu da će doći do nestabilnosti i žele koordinaciju, brinu o tome da bi moglo doći do građanskog rata i brinu o sve većem utjecaju Irana. Javnost u tim zemljama ima drugačija stajališta: 61 posto smatra da će Iračani pronaći način da se ujedine. Broj onih koji vjeruju da će se Iračani moći ujediniti, zapravo, je porastao od 2006. kad je iznosio 44 posto".
Na pitanje kojeg svjetskog čelnika najviše ne vole, 63 posto ispitanika u arapskim zemljama je navelo predsjednika George Busha. Kako se čini, njihovo se nezadovoljstvo proširuje i na budućeg američkog predsjednika. Samo 18 posto ispitanika smatra da Barack Obama ima najbolje izgleda za unaprjeđivanja mira na Srednjem istoku, dok 13 posto vjeruje da najbolje izglede ima Hillary Clinton. Za republikanskog kandidata senatora Johna McCaina to vjeruje samo 4 posto ispitanika. A svaki treći sudionik ankete vjeruje da će američka politika prema Srednjem istoku ostati ista, bez obzira tko osvoji utrku za Bijelu kuću.
Jedno od pitanja u anketi bilo je i o nastojanjima američke javne diplomacije koja su pokrenuta nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine, uključujući nove radijske i televizijske programa namijenjene široj arapskoj publici. Anketa pokazuje da u arapskom svijetu tek oko dva posto stanovnika gleda televiziju Al-Hurra, koji sponzoriraju Sjedinjene Države, dok arapsku mrežu al-Jazeera prati 53 posto publike u arapskim zemljama