Američki pisac Kurt Vonnegut umro je prošle godine u osamdeset i četvrtoj godini života okončavajući bogatu spisateljsku karijeru koja se protezala na preko pet desetljeća. Brojna njegova djela - kao što su Klaonica pet, Kolijevka za mačku, Mehanički glasovir, Zatvorska ptičica i Modrobradi - objavljena su i u hrvatskom prijevodu. Nedavno je u Sjedinjenim Državama objavljena posthumno zbirka njegovih dosad neobjavljenih kraćih radova pod naslovom Armagedon u retrospektivi.
Za ovu zbirku kratkih priča i eseja Kurta Vonneguta moglo bi se reći da je knjiga o ratu i miru. Od prisjećanja na uništenje Dresdena na kraju Drugog svjetskog rata – eseja koji je suvremen danas koliko je bio i u ono doba - preko bolno smiješne pripovijetke o tri američka vojnika i njihovim maštanjima o prvom savršenom obroku kojeg će pojesti kad se iz rata vrate kući, pa do znatno mračnije priče o našoj nemogućnosti da zaštitimo svoju djecu od iskušenja nasilja.
Knjigu je za tisak priredio autorov sin Mark Vonnegut koji u predgovoru kaže kako Armagedon u perspektivi govori istovremeno o dobu u kojem živimo i o genijalnosti autora knjige.
Kurt Vonnegut je preživio bombardiranje Dresdena u zarobljeničkom logoru, što je djelomično opisao u svom vjerojatno najpoznatijem djelu Klaonica pet. Mark Vonnegut kaže da je to iskustvo bilo u pozadini mnogih djela koja je napisao: "Mislim da je oduvijek želio biti pisac. Još kao mali dječak i želio je biti poznat pisac. To iskustvo u Dresdenu ga je potreslo, dirnulo ga je u dušu i trebalo je proći dosta vremena prije negoli mogao napisati Klaonicu pet. I mislim da ga je to ako ne inspiriralo da postane pisac, jer je to želio i ranije, onda ga je u svakom smislu formiralo."
S jedne strane, kaže Mark Vonnegut, njegov otac je pokušao uspostaviti novi stil pisanja, ali da bi to postigao morao je naučiti ljude kako da ga čitaju. Kad je naposljetku objavio Klaonicu Pet, 1969. godine – u doba kontrakulture i protu-ratnog prosvjeda -, djelo je postalo bestseller.
Na početku posthumno objavljene knjige nalazi se posljednji govor koji je Vonnegut napisao, ali je umro prije negoli ga je održao, u kojem opisuje to iskustvo. Iako je Kurt Vonnegut često u svojim djelima pribjegavao znanstvenoj fantastici – možda najpoznatije djelo iz te kategorije je Kolijevka za mačku - taj je žanr promatrao kao nešto u što ne želi biti svrstan.
Mark Vonnegut kaže kako je njegov otac koristio znanstvenu fantastiku kao način da opisuje sadašnjost. A to je često značilo da ga se tretiralo kao "lakšeg pisca". "On je vjerovao da postoje dvije vrste pisaca: jedni koji žele odgovarati na svoju tradiciju i drugi koji vjeruju u nove književne oblike i više-manje čine stvari koji im se nametnu. On je sebe promatrao kao osobu koja se više-manje hrva s idejama i pokušava reći istinu. On je na tome naporno radio. Nije književnost promatrao kroz povijesnu perspektivu i nije ga se kao takvog moglo svrstati u jednu od kategorija. On je vjerovao da je toi jedan od razloga zašto ga književni establishment, profesori engleskoga, ne doživljavaju kao ozbiljnog pisca. Međutim, za mene je on bio najozbiljniji pisac kojeg sam ikad čitao," kaže Vonnegut.
Iako razina novo objavljenih priča i eseja Kurta Vonneguta nije ujednačena, njegov sin i priređivač zbirke Mark Vonnegut vjeruje da će pomoći u širem kontekstu prosudbe njegova sveukupnog književnog djela.
Knjigu Kurta Vonneguta Armagedon u perspektivi posthumno je objavila izdavačka kuća G. P. Putam's Sons iz New Yorka.