Očekivana životna dob rasla je u Sjedinjenim Državama od šezdesetih godina prošlog stoljeća. No, jedno novo izvješće pokazuje da u određenim područjima zemlje očekivana životna dob stagnira ili čak i pada, posebice među ženama.
Od 1960. do 2000. očekivana životna dob u Sjedinjenim Državama porasla je za sedam godina za muškarce, a za šest za žene. Međutim, još od osamdesetih godina, počele su se pokazivati geografske nejednakosti. Majid Ezzati, profesor javnog zdravstva na Sveučilištu Harvard, vodio je studiju koja je ukazala na taj trend:
"To je posljedica pojave da se zdravlje onih najsiromašnijih pogoršavalo ili, u boljem slučaju, nije postalo bolje. Dakle, više ne možemo govoriti o općenitom porastu očekivane životne dobi za sve. Neki ljudi jednostavno ne iskuse koristi od općeg poboljšanja medicinske skrbi, a nekima je, pokazalo se, čak i gore."
Studija je analizirala zdravstvene podatke iz svakog okruga u Sjedinjenim Državama, te rezultirala nalazom da su oni najsiromašniji među građanima nižih primanja koncentrirani u južnim saveznim državama. U tim zajednicama, pokazuje se, rasa ne utječe na očekivanu životnu dob. Ezzati kaže da se radi o složenom problemu, o načinu na koji se provodi zdravstvena politika, o načinu na koji zdravstvene službe pružaju – ili ne pružaju! - usluge korisnicima u raznim dijelovima zemlje. On ističe kronične bolesti povezane s pušenjem, visokim krvnim tlakom i debljinom kao glavne faktore koji potiču taj trend. I, premda se mnogo zna o rješavanju takvih problema, medicinska skrb ne dopire do ljudi koji je najviše trebaju, kaže Ezzati:
"Radi li se o činjenici da zdravstveni proračuni pojedinih saveznih država nisu dostatni? Ili o načinu na koji tretiramo pitanje pušenja i visokog tlaka kao odgovornost javnozdravstvenog sektora ili kao odgovornost pojedinca? To su pitanja kojima se moramo pozabaviti, ali, uz njih, i drugim socioekonomskim faktorima."
Najjače pogoršanje u smislu očekivane životne dobi bilježi se kod žena. U zadnjih dvadesetak godina, očekivana životna dob je ili stagnirala ili se smanjila za 20 posto žena u usporedbi sa 4 posto muškaraca. Prema Majidu Ezzatiju, to je vrlo mračna statistika za jednu industrijaliziranu zemlju:
"Pogoršanje zdravlja, smanjenje očekivane životne dobi – to nisu stvari koje se povezuje s jednom visokorazvijenom, bogatom zemljom. To se događa recimo u slučajevima raspada samog tkiva društva, kao što je bilo u Istočnoj Europi, po raspadu Sovjetskog Saveza; ili kao što se događa u nekim zemljama Afrike nakon dugogodišnjeg haranja AIDS-a."
Ovaj stručnjak s Harvarda kaže da se nada da će objavljivanje studije privući pažnju javnosti na zdravstvenu skrb u Americi i potaknuti i javnozdravstvene dužnosnike i javnost da bolje obrate pažnju na one koje koji propadnu kroz pukotine sustava zdravstvene skrbi.