Kad neka zemlja smatra da je nužno uvesti sankcije protiv druge vlade, čelnik države ili zakonodavno tijelo ima ovlasti da uvodi kaznene mjere. Profesor Tom Weiss s Gradskog sveučilišta New Yorka kaže da je jednostrane sankcije vrlo teško provesti u djelo. "Rijetko jedna zemlja ima dovoljno utjecaja da uspije sa sankcijama zato jer uvijek postoje alternativni načini opskrbe. I postoje brojni načini za neku zemlju koja je pod sankcijama da ih krši".
Budući da tek nekoliko zemalja ima nužni utjecaj da provedu djelotvorne sankcije same, obično se pokuša krenuti putem Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u nadi da će se uvesti sveobuhvatne sankcije koje će uživati široku podršku zemalja članica. Vijeće sigurnosti koristi svoje ovlasti da uvede sankcije kad postoji prijetnja međunarodnom miru i kad diplomatska nastojanja propadnu. Posljednjih nekoliko godina bilježimo sve prisutnije trend tzv. "pametnih sankcija". One uključuju ekonomske i trgovinske sankcije, embargo na uvoz oružja, zabranu putovanja i financijske mjere, kao što je zamrzavanje imovine.
Gary Hufbauer iz Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju kaže da su pametne sankcije usmjerene protiv režima i cilj im je spasiti patnji stanovništvo. "Ako možete na neki način lišiti elite njenih bankovnih računa, njenih škola u Švicarskoj, njenih putovanja itd, tad bar ne kažnjavane obične ljude. Prednost ovoga je da nemate lošu stranu sankcija, kao što je rašireno narušavanje zdravlja i pothranjenost, posebice kod starijih i djece, što inače izaziva mnoge probleme".
U ožujku 2008. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda iskoristilo je svoj mandat i uvelo ciljane sankcije protiv iranske vlade zbog njenih kontroverznih nuklearnih aktivnosti, za koje mnoge zemlje vjeruju da je prikriveni tajni program razvoja nuklearnog oružja. Profesor Weiss kaže da će posljednji krug sankcija protiv Irana imati najvjerojatnije samo simbolični utjecaj. "Režim u Iranu očigledno nije oduševljen tim sankcijama. Oni jasno žele biti član međunarodne zajednice država i provode dosta diplomatskih nastojanja. Ne stoga jer će to imati stvarni utjecaj na svakodnevna ekonomska gibanja, već stoga što će imati dugotrajni simbolički utjecaj".
Jednom kad Vijeće sigurnosti uvede sankcije, kao što su ove protiv Irana, postoji nekoliko specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija koje igraju ulogu njihovom nadgledanju, provedbi i udovoljavanju. Jedan od najvažniji agencija je Interpol – svjetska najveća policijska organizacija. Više od 180 zemalja članice su Interpola i dobro obučeno osoblje pomaže u provedbi embarga na uvoz oružja, zabranu putovanja i financijskih sankcija.
Međunarodne carinske i avijacijske vlasti također su ključne u provedbi sankcija. regionalne organizacije kao što je Europska unija, Arapska liga i Organizacija američkih država također igraju vrlo važnu ulogu u provedbi sankcija. Međutim, unatoč međunarodnim nastojanjima za provođenjem sankcija, mnogi stručnjaci smatraju da one ne mogu biti korištene kao jedino sredstvo pritiska, već da moraju biti dio jedne šire jednadžbe, ako želimo da budu djelotvorne.