Stručnjaci se slažu da bi europske ekonomije po svojim potencijalima mogle biti najdinamičnije ekonomije na svijetu. Europske zemlje u prednosti su u odnosu na Ameriku na nekoliko područja. Radna snaga je obrazovanija. U Europi broj znanstvenika raste, dok se u Americi smanjuje. Zakon od europskih firmi traže efikasnije korištenje sirovina i energije nego što je to slučaj u Americi. Kada su u pitanju industrijske grane poput proizvodnje automobila ili mobitela, europski su rezultati bolji od američkih.
Međutim, dvije najveće europske ekonomije, francuska i njemačka, posljednjih 15 godina bilježe izrazito spor gospodarski rast. Većina stručnjaka smatra da je to zbog ogromne cijene socijalnih davanja, prekomjernog oporezivanja te sveprisutne zakonske regulacije koja otežava poduzetništvo. Na primjer, otvaranje nove firme u Francuskoj razmjerno je dug postupak, zbog tamošnje birokracije. U Europi, općenito gledano, da bi nova tvrtka počela raditi potrebno je nekoliko mjeseci – u Sjedinjenim Državama, nekoliko dana.
'Njemačka i Francuska žive u prošlosti' – kaže Mauro Guillen, stručnjak za međunarodni poslovni menadžment koji predaje na Sveučilištu Pennsylvanije.
"U Europi ima mnogo frustriranih poduzetnika koji smatraju da u njihovim zemljama postoji previše birokratskih prepreka. A i kada dobijete sve dozvole, morate poslovati u vrlo strogo strukturiranom okružju. U Americi, ured vaše tek otvorene tvrtke može biti u vašoj garaži. U Zapadnoj Europi to nije tako jednostavno. Zakonski su okviri mnogo stroži. Sve je mnogo kompliciranije. Zbog toga je nažalost u Europi mnogo manje privatnih firmi nego u Americi."
Tržište kapitala i lakoća privatnog investiranja također je američka jača strana. Christian Ketels, predavač na Fakultetu za poslovni menadžement Sveučilišta Harvard, kaže da su američki poduzetnici mnogo uspješniji od europskih u pronalaženju novih tržišta za svoje proizvode. Europske vlade financiraju znanstvena istraživanja na sveučilištima, razvoj novih proizvoda, čak i daju veće subvencije svojim privatnim firmama – međutim sve to ne jamči i da će se novi proizvod na kraju dobro prodati – kaže Christian Ketels.
"Možete osnovati firmu, početi proizvodnju na temelju neke ideje do koje ste došli tijekom studija… Međutim razvoj poslovanja, rast, vrlo je teško postići, jer je teško pronaći tržište za vaš proizvod. U Sjedinjenim je Državama to znatno lakše. Lakše je pronaći prvog kupca, ući na tržište. U Europi to tek sada počinju shvaćati. Umjesto da plaćate subvencije cijelim industrijskim granama, ili da dajete novčanu pomoć tek osnovanim firmama – ne bi li bolje bilo pomoći poslovnim ljudima da pronađu kupce, mušterije, za to što proizvode?"
No, niti američki način poslovanja nije uvijek savršen – kaže Christian Ketels.
"U prošlosti su Europljani često griješili jer su mislili da se globalni uspjeh postiže jedino ako postanete kao Amerikanci. Možda je to točno kada je riječ o efikasnosti poslovanja. Ali, kada je u pitanju strategija, nije sve u tome da se odrede ciljevi i da se 'postane kao američka tvrtka'. Važno je ponuditi i nešto to je jedinstveno, što jedino vi imate. To kupac zaista cijeni. U Europi zaista postoji potencijal da se razviju vlastiti, jedinstveni proizvodi i usluge."
Blokira li gospodarski rast razvijena, ali i skupa 'država blagostanja' s izdašnim socijalnim davanjima? Stručnjaci ukazuju na primjer skandinavskih zemalja, koje imaju i velikodušne socijalne programe ali i vrlo efikasne i produktivne ekonomije. Međutim, Mauro Guillen kaže da zemlje poput Britanije, Portugala, Italije te posebno Španjolske bilježe brži gospodarski rast od kako su prije nekoliko godina počele reorganizaciju svojih ekonomija po uzoru na Ameriku.
"Španjolska je privatizirala dobar dio svog javnog sektora – telekomunikacije, struju, vodoopskrbu. Porezu su smanjeni. Španjolska burza možda nije jedna od najvećih na svijetu, ali je jedna od najefikasnijih. Uz Irsku, španjolska ekonomija raste najbrže u Europi."
Bez obzira na to, u Americi je 2007. godine osnovano četiri puta više tehnoloških firmi s početnim kapitalom od milijardu dolara nego što je takvih firmi osnovano u Europi. Iako dva kontinenta u poslovnom smislu sve više nalikuju jedan na drugoga, Europljani i Amerikanci još uvijek na novac gledaju prilično različito – tvrdi Venkatačalam Sešan, stručnjak za međunarodno poslovanje koji predaje na Sveučilištu Pepperdine u Californiji.
"Amerikanci više razmišljaju kao poduzetnici, orijentirani su na zaradu. Pragmatičniji su, važnije im je da tvrtka u svom poslovanju zaista bude efikasna. Europljani u poslovanju više uzimaju u obzir socijalni kontekst, pa je i pristup egalitarniji. Sindikati u Europi mnogo su jači nego u Americi. Obavezni godišnji odmor od pet tjedana postoji ne samo u Francuskoj, već i u nizu drugih zemalja. To u Americi nećete naći."
David Sicilia, povjesničar poslovanja koji predaje na Sveučilištu Maryland kaže da su razlike između Europe i Amerike posljedica različitog povijesnog razvoja i drugačijih vrijednosti.
"Ideja ekonomskog rasta vrlo je atraktivna. Ako je zemlja ekonomski uspješna, svi njeni slojevi imaju od toga koristi. Lakše se vodi politika. Uspješni političari pobjeđuju. Sindikati su zadovoljni. No, kada postignete uspjeh, onda na red dođe rješavanje temeljnih pitanja, na temelju etičkih vrijednosti svake pojedine zemlje."
U tom se trenutku i počinje nametati pitanje 'amerikanizacije' – kako bi nacionalna ekonomija ostala kompetitivna na globalnom tržištu, kaže David Sicilia.