Sve skuplja nafta kao i sve veća potreba za njom navelo je neke analitičare da se zabrinu hoće li je za nekoliko desetljeća uopće biti dovoljno. Drugi pak odgovaraju da se nafta eksploatira postupno i da će je biti dovoljno sljedećih nekoliko stoljeća.
Da su naftne rezerve ograničene prvi je tvrdio američki geolog M. King Hubert, 1956. godine. On je rekao da će proizvodnja u naftnom sektoru dramatično porasti – neposredno prije svog potpunog iscrpljivanja. Poklonici ove teorije predviđaju pad proizvodnje za tri ili četiri posto u sljedećih nekoliko desetljeća.
Jedan od njih je novinar David Strahan koji radi u Centru za proučavanje ograničenosti naftnih resursa u Londonu, ne-profitnoj ustanovi koja informira javnost o ovoj problematici.
"Vrhunac proizvodnje i iskorištavanje neće pratiti potpuni nestanak nafte s našeg planeta. Mi smo već desetljećima naviknuti na činjenicu da se nafta sve više i više eksploatira, u rastućim količinama. Međutim, u jednom trenutku, to će prestati i onda će nastupiti postupni pad u eksploataciji. Ja smatram da će se to dogoditi u nadolazećim godinama, sigurno prije 2020. Neki misle da se to već sada događa."
Neki optužuju zemlje izvoznice nafte. One – prema tim kritikama – namjerno na svjetsko tržište ne puštaju potrebnu količinu, kako bi cijena stalno rasla. U ovom je trenutku cijena barela sirove nafte prešla 100 dolara. Drugi analitičari međutim kažu da je poskupljenju benzina - pogotovo u Sjedinjenim Državama - pridonio i slab dolar. Među njima je Keneth Medlock s Sveučilišta Rice u Houstonu u Teksasu. On razlog skupljem benzinu vidi i u slabom dolaru ali i u tržišnom načelu ponude i potražnje.
"Proizvodnja i potrošnja su na istoj razini jer su one posljedice situacije na tržištu. Što se tiče eksploatacije i proizvodnje, dnevno se na tržište 'izbaci' oko 84 i pol milijuna barela sirove nafte. No, u posljednjem je desetljeću dramatično porasla potražnja- znatno brže nego u prošlih 30 ili 40 godina. Paralelno s njom je rasla i proizvodnja. No, u posljednje tri godine, brz rast cijena nije pratio i rast proizvodnje."
Neki stručnjaci smatraju da je, kada se postojeća naftna nalazišta iscrpe, dublje bušenje na tim lokacijama teže i skuplje, jer je količina nafte tu sve ograničenja. No, Michael Economides, predavač molekularne biologije na Sveučilištu, kaže da nafte neće nestati tako skoro.
"Prva prognoza da će nafte nestati objavljena je 1866, četiri godine nakon što je u Pennsylvaniji otvoreno prvo crpilište. Od tada, u posljednjih 150 godina, slične su se prognoze čule barem još šest puta. Vrhunac u iskorištavanju, nakon kojeg slijedi postupno smanjenje proizvodnje, će se dogoditi. Međutim, po mojoj procjeni, to će se dogoditi 2040 ili 2050. I nakon toga, nafta će se u komercijalne svrhe iskorištavati – vjerojatno još dva ili tri stoljeća."
Michael Economides kaže da je nova tehnologija, pogotovo načini na koji se iskorištavaju nove bušotine, povećala postojeće naftne rezerve. Prema nekim procjenama, ovogodišnje svjetske rezerve nafte iznose bilijun i tristo tisuća milijardi barela. Ponovno, Micahel Economides.
" Uvođenje novih geoloških tehnika vjerojatno je zaslužna za povećanje američkih rezervi nafte za petinu. Prije petnaest godina, ljudi su bili zadovoljni ako je nakon eksperimentalnog bušenja na desetak lokacija na kraju jedna bila upotrebljiva. Danas, komercijalni uspjeh predstavlja sedam lokacija za eksploataciju - od deset eksperimentalnih. Takav pozitivan omjer je posljedica najmodernije tehnologije. Ona nam omogućava da tražimo naftu na velikim morskim dubinama, što se još prije samo 15 godina nije moglo. Sve je to povećalo svjetske rezerve nafte i svjetsku proizvodnju."
Bez obzira na to, alternative nafti su nužnost, kaže Michael Economides. Eric Cheney sa Sveučilišta Washington u Seattleu predviđa međutim značajne nestašice nafte, prije što ona u potpunosti ne nestane sa svjetskog tržišta.
"Znanost, tehnologija i ekonomski pristup iskorištavanju nafte utječe na povećanje njezinih rezervi. U budućnosti ćemo naftu proizvoditi i iz katranskog pijeska kojeg ima u kanadskoj pokrajini Alberta, a dobivat ćemo naftu i iz škriljevca, čija su nalazišta u zapadnom dijelu Sjedinjenih Država. Imat ćemo dovoljno novca da iskorištavamo naftu na drugačije načine, a ne tradicionalnim putem, kroz bušotine."
Dramatične bi nestašice imale vrlo loše posljedice po globalnu ekonomiju i političku stabilnost. Međutim Kenneth Medlock sa Sveučilišta Rice kaže da to ovisi o tempu kojim će dolaziti do postupnog smanjenja proizvodnje nafte.
"Postupni, sporiji pad proizvodnje neće biti dramatičan kao što bi bio trenutačni nestanak nafte s tržišta. Ako se to bude događalo brže, onda će se zemlje poput Kine, Indije i Sjedinjenih Država – najvećeg potrošača nafte na svijetu – morati brzo adaptirati. Međutim, takav dramatični scenarij vjerojatno se neće dogoditi. Vjerojatnija je globalna recesija – ako dođe do brzog nestanka naftnih rezervi."
Analitičari smatraju da će sadašnje teškoće – skup benzin i sve manja količina nafte na tržištu – dovesti do skorijeg korištenja alternativnih izvora energije, kao što su ugljen i prirodni plin. Ono čega u jednom trenutku više neće biti je – jeftina nafta, kaže Eric Cheney. Barel sirove nafte više nikad neće koštati deset dolara. Nafte će biti, ali za one koji je mogu platiti.