Većina analitičara se slaže da rezultat nedavnih predsjedničkih izbora u Rusiji neće donijeti velike promjene nakon Putinova odlaska. U svojoj upravo objavljenoj knjizi Novi hladni rat: Kako Kremlj ugrožava i Rusiju i Zapad Edward Lucas tvrdi da dok je Zapad preokupiran Srednjim istokom i islamskim terorizmom Rusija se potiho ponovno ustrojava kao blaža verzija Sovjetskog Saveza.
Krajem 1999. godine kad je Vladimir Putin imenovan premijerom, Rusija je bila demokracija u cvatu. Za mjesta u Dumi natjecali su se kandidati iz mnogih stranaka. Mediji su slobodno i otvoreno kritizirali vladu. Osam godina nakon toga, kako Putin okončava svoj drugi predsjednički mandat i najavljuje kandidaturu za premijera, Rusija se nalazi pod represivnim režimom u kojem su kršenja ljudskih prava rasprostranjena, a Kremlj se otvoreno neprijateljski ponaša prema Zapadu.
Po autoru knjige Novi hladni rat Edwardu Lucasu, dugogodišnjem dopisniku londonskog Economista iz Moskve, Sjedinjene Države i Europa prespore su u sučeljavanju s novom realnošću, čime – ističe on – pomažu Rusiji da pobjedi u novom hladnom ratu.
Edward Lucas: Želim probuditi ljude, jer mislim da smo odveć spokojni prema stvarima koje se zbivaju u Rusiji. Međutim, ja ne tvrdim da se stari Hladni rat vraća. To je bila globalna konfrontacija – vojna i ideološka. Ovo je drugačije. Rusija je sad preslaba da bi predstavljala globalnu prijetnju kakvu je nekoć predstavljao Sovjetski Savez. Također nije ni ideološke prirode. Komunizam je bila snažno obojena ideologija, gotovo mesijanska. To sad više nije slučaj, Rusija je kapitalistička zemlja, bar nominalno. Ja u svojoj knjizi tvrdim da je riječ o izopćenom kapitalizmu. Istovremeno, Rusija je i demokratska zemlja, iako se izbori tamo nisu odvijali možda na način na koji bi to volio Zapad i nisu predstavljali istinsko demokratsko nadmetanje kandidata.
Novi hladni rat, kaže Lucas, u velikoj je mjeri usredotočen na Europu i puno je manje globalne prirode. Doslovno se vodi u dvorište Europe oko toga tko će kontrolirati političku i ekonomsku budućnost europskih zemalja koje su nekoć bile satelitske zemlje Sovjetskog Saveza. Međutim ovaj put ne vojnim, već financijskim sredstvima. Istovremeno Rusija vodi i borbu – kako to kaže autor Novog hladnog rata Edward Lucas - i za svoju dušu. A Zapad bi morao povesti borbu, ako ne za dušu a ono za svoje vlastite vrijednosti.
Edward Lucas: Želimo li ponovno pokazati moralni autoritet koji smo iskazali na kraju Hladnog rata ili da je jedino novac važan. Rusi koriste jednu mješavinu novca, nafte i prirodnog plina, propagande i blefa. Blef funkcionira kako se bojimo sučeljavanja s Rusijom. Nafta funkcionira, jer kao što smo vidjeli sve europske zemlje su prihvatile bilateralne ugovore o uvozu ruske nafte i plina. To je velika rupa u europskoj sigurnosti. Novac funkcionira tako da se kupuju političari ili čak cijele države s milijardama dolara koje bivši KGB-ovci sad imaju na raspolaganju. Glede propagande, tu su Rusi uspjeli uvjeriti neke Europljane da je Amerika veća prijetnja miru od Rusije. To dijeli Europu, ali je odvaja i od Amerike.
Jedno od pitanja na koje se osvrće Lucas u svojoj knjizi su i vrlo složeni ruski odnosi s bivšim sovjetskim republikama i tzv. "politika naftovoda" kojom se definira njihova i europska opskrba energijom. Autor se također pita koje je opravdanje da se Rusija kontinuirano drži kao članica skupine vodećih svjetskih industrijskih zemalja G-8. Međutim, središnja poruka ove knjige jest da je Rusija promijenila smjer kojim ide i da se Zapad mora sučeliti s implikacijama toga. Američko izdanje knjige Edwarda Lucasa Novi hladni rat: Kako Kremlj ugrožava i Rusiju i Zapad objavila je izdavačka kuća Palgrave Macmillan oz New Yorka.