U ovoj izbornoj godini američki su glasači imali prilike čuti desetke televizijskih debata predsjedničkih kandidata s obje strane političkog spektra. Međutim, uloga govorničkih rasprava u američkoj predsjedničkoj politici seže daleko prije televizijskog doba, sve do prvih dana Sjedinjenih Država. Vjerojatno najpoznatiji niz javnih debata održan je 1858. godine između dvojice odvjetnika iz Illinoisa za senatsko mjesto iz ove savezne države. Kandidati su bili republikanac Abraham Lincoln i demokrat Stephen Arnold Douglas. Nedavno je o ovim debatama objavljena knjiga Allena C. Guelzoa pod naslovom Lincoln i Douglas: Debate koje su definirale Ameriku.
Riječ je o sedam javnih debata između u to vrijeme dvojice moćnih odvjetnika koje su vrlo slikovito opisivale oštru podjelu stavova o pitanju ropstva i ustroju države uoči početka američkog Građanskog rata te ponudile primjer ozbiljne i izuzetno razložne razmjene stajališta, što se rijetko viđalo u američkoj politici tog vremena. Allen Guelzo u svojoj knjizi pokazuje da su te debate bile integralni dio šire kampanje u llinoisu za senatsko mjesto u američkom Kongresu.
Douglas je te godine pobijedio i ponovno je izabran na senatsku dužnost, međutim, unatoč gubitka Lincoln je u tim debatama stekao ugled na nacionalnoj razini te je tri godine nakon toga Stephena Douglasa pobijedio u predsjedničkoj utrci, postavši 16. predsjednik Sjedinjenih Država.
Međutim, ono što je možda važnije od toga – tvrdi su svojoj knjizi Lincoln i Douglas: Debate koje su definirale Ameriku Allen Guelzo – da su stavovi koje je Lincoln izrazio 1858. godine – kako bi vlada koja slijedi volju većine trebala ukinuti ropstvo - položilo temelje za emancipaciju i novo doba u povijesti zemlje.
Te godine Abraham Lincoln bio je poznat kao uspješan odvjetnik koji je stekao i određeni politički ugled u novoj republikanskoj stranci, a dvije godine kasnije bio je izabran za predsjednika i bio je na putu da postane jedan od najvećih u američkoj povijesti. Povjesničari se svi slažu da je ono što je ovog kongresnika s jednim mandatom izbacilo iz anonimnosti prema slavi bila izgubljena kampanja koju je vodio za ulazak u Senat sa Stephenom Douglasom u ljeto i jesen 1858.
Lincoln je izazvao Douglasa na izravan način u jednom od svojih najbriljijantnijih govora – "Kuća podijeljena iznutra ne može stajati na svojim temeljima" – sučeljavajući ga s pitanjem ropstva i nepovredivosti zemlje. U svojoj knjigi Lincoln i Douglas profesor Allen Guelzo na gotovo dramatičan način pokazuje kako je Lincoln postao dominantna osoba američke politike tog doba, čelnik svoje stranke i čovjek koje je ponio na svojim leđima teret nacionalnog sukoba.
Ovi verbalni obračuni između Lincolna i Douglasa postavili su neka temeljna pitanja u američkom političkom životu – Koja je cilj demokracije? Da li da zadovolji želje i potrebe većine? Ili da se ostvari pravedan i moralan javni red. To su bila stvarna pitanja 1858. prije Građanskog rata, a u velikoj mjeri to su i pitanja današnje Amerike.
Naravno, jedna od ključnih razlika između Linoclna i Douglasa bilo je stajalište glede ropstva. Douglas je zagovarao tzv. "narodnu suverenost", odnosno da se saveznim državama i teritorijima pusti da odluče hoće li legalizirati ropstvo. Lincoln je tu povukao moralnu crtu tvrdeći da ropstvo krši prirodne zakone, ali i načela izražena u Deklaraciji o neovisnosti. Tvrdio je da nikakva većina ne može učiniti ropstvo ispravnim. On se zajedno s drugim republikancima protivio širenju ropstva na novim teritorijima kao što je to tad, primjerice, bio Kansas.
Knjiga Allena Guelzoa Lincoln i Douglas: Debate koje su definirale Ameriku preispituje ove verbalne okršaje ne samo sa stajališta povijesti i politike, već što je mnogo važnije i u filozofskom smislu – o tome što su njihovi stavovi značili u to vrijeme, kao i kakva su razmišljanja prevladavali u tadašnjim Sjedinjenim Državama.
Allen Guelzo nudi čitatelju mnogo popratnih informacija kojima to pokušava pojasniti čitatelju – knjiga je popraćena brojnim grafikonima i tabelama na kojima je razrađena svaka od sedam debata s glavnim pitanjima koja su na njima raspravljana. Autor na kraju potvrđuje da su te debate odražavale dva američka pogleda – Lincolnov koji je moralne vrijednosti postavljao u središte onog što bi trebala biti Demokracija i Sjedinjene Države i Douglasov koji je na Sjedinjene Države i slobodu gledao kao na proces. Knjigu Allena Guelzoa Lincoln i Douglas: Debate koje su definirale Ameriku objavila je izdavačka kuća Simon and Schuster iz New Yorka.