Stručnjaci Sveučilišta Yale dobili su pristup nikada ranije istraženim arhivima pokojnog sovjetskog diktatora, Staljina. Preko dva milijuna dokumenata otvorilo je prozor u psihu čovjeka koji je orkestrirao neke od najužasnijih događaja u 20. stoljeću. Kako javlja Ivana Kuhar, nova deklasificirana Staljinova arhiva bit će digitalizirana i otvorena za javnost 2009. godine.
Staljinova osobna arhiva predstavlja pravo bogatstvo informacija i uvid u privatni svijet Josifa Visarionovića Džugašvilija Staljina, čovjeka koji je brutalno vladao Sovjetskim Savezom od 1929. do 1953. Staljin nikada nije planirao da drugi dobiju uvid u njegovu arhivu.
"Prikupljanje arhive počelo je nedugo nakon Staljinove smrti s dokumentima koje je Staljin čuvao u svojoj dači i koje je smatrao naročito važnima" - kaže Jonathan Brent, koji vodi Yaleovo istraživanje Staljinove arhive. Dodaje da gotovo 40 tisuća dokumenata pokazuje kako je diktator osobno upravljao životom na svakoj razini u Sovjetskom Savezu, od cijene kobasica i distribucije čavala među tvornicama, do pitanja atomske energije i interkontinentalnih balističkih raketa.
Tu se nalaze i kopije rukopisa njegovih protivnika koje je diktator kasnije pogubio. Tu je i 'Povijest boljševičke revolucije' Leona Trockog. "Na vrhu jedne stranice Staljin je napisao: Lažov! Laži! Na brojnim stranicama stavio je oznaku XS no na nekim drugim pozorno je podcrtavao tekst i dopisivao svoje komentare kao refleksiju na riječi Trockog" - kaže Jonathan Brent.
Brent dodaje da Staljinovi komentari pokazuju da je on pozorno analizirao ideje. No, kad je vjerovao da netko predstavlja prijetnju njegovom autoritetu, taj bi bio uništen - čak i osobe do kojih je puno držao.
U arhivi se nalaze njegove zabilješke, privatna pisma i prijepisi razgovora s vodećim dužnosnicima komunističke stranke i stranim državnicima poput američkog predsjednika Franklina Roosevelta i britanskog premijera Winstona Churchilla.
Prema Yaleovom povjesničaru ova Staljinova arhiva otkriva više pojedinosti o diktatoru od svih drugih postojećih arhiva. Nova dokumentacija pokazuje da je Staljin 1938. godine osobno potpisao 'Kratki tečaj povijesti Sovjetske komunističke stranke', revizionističku knjigu za koju se donedavno vjerovalo da je zajednički projekt Centralnog komiteta Komunističke partije.
Staljinova arhiva desetljećima je bila zaključana u sklopu ruskog predsjedničkog arhiva. Dokumenti su deklasificirani 2005. godine, a od 40 tisuća dokumenata Staljin je autor pet tisuća. Premda se dva puta ženio iza njega nisu ostala nikakva ljubavna pisma niti osobni dnevnik. No napisao je jednu knjigu za djecu.
Staljinova arhiva bit će digitalizirana i dana na uvid široj javnosti 2009. godine zajedno s drugim osobnim dokumentima. Objava Staljinove dokumentacije zajednički je projekt izdavačkog odjela Sveučilišta Yale i ruskog Državnog arhiva suvremene povijesti. Elektronička baza podataka bit će dostupna na engleskom i ruskom jeziku.